Bosić: Bez dogovora entiteta, trasa autoputa Beograd – Sarajevo ne može biti određena

Autoput Beograd – Sarajevo je važan infrastrukturni projekat koji bi, prije svega, trebao na neki način unaprijediti saradnju i ekonomske veze između Srbije i BiH, poručio je Mladen Bosić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prilikom posjete Regionalnom uredu Anadolu Agency (AA) za Balkan u Sarajevu.

Govoreći je o deklaraciji koju je predložio u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a prema kojoj bi trasa autoputa između Beograda i Sarajeva trebalo da ide rutom Beograd – Bijeljina – Brčko – Tuzla – Sarajevo, Bosić je rekao da će 15. novembra biti održan nastavak sjednice Predstavničkog doma na kojoj je i ta tačka dnevnog reda ostala kao nezavršena.

Prema njegovim riječima, predložena deklaracija je imala veliku podršku među poslanicima i za nju nisu glasali samo poslanici SNSD-a, a poslanici iz reda hrvatskog naroda su različito glasali.

“To je možda jedna od odluka koja je dobila najveću podršku u posljednje vrijeme kada ne postoji parlamentarna većina. To sam, doduše, predložio kao poslanik, lično, a ne kao prijedlog Kluba Srpske demokratske strane”, pojasnio je Bosnić.

Istakao je da nije išao na podršku stranaka nego se obratio poslanicima, uzimajući u obzir da se radi o važnom infrastrukturnom projektu od kojeg bi koristi imale i lokalne zajednice iz kojih dolaze pojedini poslanici.

“Suština cijele priče je da je to važan infrastrukturni projekat, koji bi trebao, prije svega, na neki način unaprijediti saradnju i ekonomske veze između Srbije i BiH. Tu se ne radi samo o spajanju Beograda i Sarajevu, tu se radi o tome ko će sve usput koristiti taj autoput. Deklaracija traži da se takva odluka donese na osnovu egzaktnih kriterija, a oni moraju biti – koliko stanovništva bi koristilo taj autoput, koliko privrede bi imalo koristi od toga i na kraju krajeva, koja trasa bi bila najekonomičnija za samu izgradnju”, naglasio je Bosić.

Očekuje burnu raspravu na sjednici Predstavničkog doma i vjeruje da će deklaracija biti usvojena. Takvo uvjerenje zasniva i na tome što je nakon podnošenja deklaracije održan i sastanak predsjednika Republike Srbije i Republike Srpske Aleksandra Vučića i Milorada Dodika.

“Dodik i vlast Republike Srpske su iz nekog razloga objavili da će ta trasa ići preko Višegrada, na osnovu meni nepoznatih kriterijuma. Na sastanku u Beogradu, ono što su izjavili i Dodik i Vučić meni ukazuje da sad svima postaje jasno da je ustvari to ta trasa. Vučić je čak rekao da su spremni da finansiraju krak od granice do Bijeljine, što je sasvim jasan znak da oni prihvataju važnost te trase. Ostaje kroz RS da se isfinansira krak od Bijeljine do Brčkog”, rekao je Bosić.

Podsjetio je na izjavu Dodika da vlasti u RS-u žele da povežu Banjaluku i Beograd.

“I to se poklapa sa ovom trasom. Ustvari, taj dio od Brčkog, preko Bijeljine do granice sa Hrvatskom bi bio veza Banjaluke i Beograda i ujedno veza Sarajeva i Beograda. Praktično, dio te trase bi riješio oba ta problema. To je nešto na osnovu čega ja baziram optimizam da bi na kraju i poslanici mogli donijeti deklaraciju, za koju moram da priznam, da praktično ne znači puno. Ona može obavezati ministre u Vijeću ministara da u pregovorima zastupaju tu opciju, ali je jasno da bez dogovora entiteta trasa ne može biti određena”, kazao je Bosić.

Izrazio je žaljenje što je to pitanje na neki način ispolitizovano i dobilo druge konotacije umjesto da bude čisto tehničko pitanje koje se određuje na osnovu jasnih parametara i kriterijuma.

“Ako je Republika Turska već izrazila želju da pomogne u izgradnji tog puta, onda je jasno da niko ne bi trebao da ima bilo šta protiv toga i da bi čitav taj projekat trebalo ubrzati, jer on ima i političke konotacije međudržavnih odnosa i otapanja političkog leda u regionu”, izjavio je Bosić.

Priča o trasi preko Višegrada, prema njegovim riječima, je na neki način ispolitizovana.

“Možda i postoji želja i Srbije da tu ide trasa, ali Srbija tvrdi da će ona prihvatiti, kad se napravi dogovor unutar BiH, tu trasu. Mi nemamo ništa protiv da se prave trase i preko Višegrada i Goražda i ne znam čega već, ali vi ako ste siromašna zemlja i ako nemate bezgranične resurse nego ste ograničeni kao što smo mi, valjda morate napraviti prioritete izgradnje autoputeva na osnovu toga gdje će te uložene pare biti najisplativije i najprije vraćene”, poručio je Bosić.

Insistira, kako je kazao, na tome da osnov za takve vrste odluka bude na osnovu egzaktnih podataka, a ne na osnovu nekih imaginarnih želja. Bosić je rekao da on govori o rješenju koje je u interesu i Federacije BiH i RS-a.

Upitan da prokomentariše rad parlamenta BiH, Bosić je kazao da je donesenih zakona malo i da postoji jasan problem u funkcionisanju parlamenta sa stanovišta da u ovom trenutku ne postoji egzaktna skupštinska većina.

“Nažalost, vjerovatno će u ovakvom kapacitetu ovo funkcionisati do sljedećih izbora. To jeste smanjeni kapacitet, možemo i dalje očekivati vrlo mali broj zakona koje predlaže Vijeće ministara, ali postoji i gora varijanta, a to je da ne radi nikako”, rekao je Bosić.

Upitan da prokomentariše hoće li povlačenje predstavnika SNSD-a iz parlamentarnih tijela i komisija uticati na sam rad parlamenta, Bosić je potvrdno odgovorio.

“Svakako, i ako bilo ko ne učestvuje već je okrnjen neki demokratski kapacitet. Oni ne mogu spriječiti fukcionisanje komisija, one će i dalje raditi, jer će imati kvorum. Oni su donosili razne odluke u prethodnom periodu, pa su bojkotovali rad Predstavničkog doma, pa su se vratili, pa su donijeli odluku da bojkotuju komisije…”, podsjetio je.

Iako se ne slažu u osnovnim političkim pravcima, Bosić smatra da onaj ko je dobio mandat da zastupa građane, treba to i da radi u parlamentu, pogotovo zato što se niko od njih nije odrekao plata ili primanja.

Bosića je prilikom posjete Uredu AA u Sarajevu dočekao v.d. direktor regionalnog ureda AA za Balkan Zlatan Kapić, koji ga je informisao o radu ove novinske agencije koja objavljuje vijesti na 13 jezika.