Borrell: EU nije potpuna bez zapadnog Balkana

Europska komisija usvojila je u utorak paket proširenja za 2021. godinu u kojem je dala detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka koji su zapadni Balkan i Turska postigli na putu ka Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na provedbu temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o predstojećim reformskim prioritetima.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell kazao je kako današnje izvješće daje detaljnu procjenu napretka postignutog na zapadnom Balkanu i u Turskoj, kao i ono na čemu je još potrebno raditi, priopćilo je Izaslanstvo Europske unije u BiH.

“Moramo održati kredibilan proces proširenja. To je dvosmjerna ulica: nova metodologija počiva na pristupu zasnovanom na zaslugama. On stavlja jači fokus na temeljne reforme, poput vladavine prava, temeljnih sloboda, privrede i funkcioniranja demokratskih institucija. Naši partneri trebaju raditi na njima, u interesu svojih građana i kako bi napredovali na putu ka EU. Razlike trebaju ostaviti po strani. Što se tiče EU, mi moramo ispuniti svoje obveze. EU nije potpuna bez zapadnog Balkana. Vrijeme je da se okupimo i ujedinimo u izgradnji jače Europe”, poručio je Borrell.

Predstavljajući ovogodišnji paket koji se sastoji od Priopćenja o politici proširenja EU i godišnjih izvješća, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi izjavio je kako je politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i gospodarski rast na europskom kontinentu.

“To je proces zasnovan na zaslugama, kojeg mi činjenično i objektivno ocjenjujemo i za koji našim partnerima dajemo jasnu mapu puta kako bi ubrzali i produbili reforme. To je u skladu s našom revidiranom metodologijom proširenja, koja jača kredibilitet samog procesa. Zapadni Balkan i Tursku podržavamo značajnim financijskim sredstvima koja se plasiraju putem novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III). IPA III je također glavni izvor financiranja gotovo 30 milijardi eura vrijednog Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan, čiji je cilj potaknuti gospodarski razvoj regije i konvergencija s EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije”, kazao je Varhelyi.

Zapadni Balkan

Nedavni posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen regiji i samit Europske unije i zapadnog Balkana održan 6. listopada 2021. godine na Brdu kod Kranja u Sloveniji, uputio je važnu poruku o budućnosti zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

Jasna i strateška opredijeljenost Europske unije za tu regiju ogleda se u nizu ključnih djelovanja od kojih građani zapadnog Balkana imaju opipljive koristi, i to od kontinuirane podrške odgovoru na covid-19 do značajnih financijskih sredstava koja će na raspolaganju u okviru Ekonomskog i investicijskog plana u cilju poticanja dugoročnog gospodarskog rasta regije i okretanja prema zelenijim, digitalnijim i inovativnijim ekonomijama.

Crna Gora i Srbija prihvatile su primjenu revidirane metodologije. Prve političke međuvladine konferencije s Crnom Gorom i Srbijom održane u lipnju 2021. godine dale su političko usmjerenje njihovim procesima pristupanja.

Crna Gora

Kada je riječ o Crnoj Gori, Komisija procjenjuje da je postignuta opća ravnoteža između napretka u poglavljima koja se tiču vladavine prava i u pristupnim pregovorima o drugim poglavljima. Ispunjavanje privremenih kriterija iz vladavine prava određenih u poglavljima 23 i 24 ostaje prioritetom za daljnji napredak u pregovorima. Da bi ostvarile ove ključne kriterije, vlasti moraju u praksi pokazati svoju predanost reformskoj agendi Crne Gore za EU. Crna Gora mora dodatno pojačati napore za rješavanje otvorenih pitanja, uključujući i ona u kritičnim područjima slobode izražavanja i slobode medija, i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, pri tome ne narušavajući ranija postignuća u reformi pravosuđa.

Srbija

Što se tiče Srbije, prema ocjeni Komisije postignuta je opća ravnoteža između napretka u poglavljima koja se tiču vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom s jedne strane, i napretka u pristupnim pregovorima o drugim poglavljima, s druge. Srbija mora nastaviti, te ubrzati i produbiti reforme koja se tiču nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija, rješavanja ratnih zločina pred domaćim sudovima i borbe protiv organiziranog kriminala. Vlasti Srbije posebno trebaju dovršiti proces ustavne reforme u oblasti pravosuđa do kraja ove godine. Napredak Srbije u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom od suštinske je važnosti i odredit će cjelokupnu dinamiku pristupnih pregovora. Srbija također treba unaprijediti svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Nedavno povećanje stepena usklađenosti pozitivan je iskorak u tom pogledu. Komisija pozdravlja to što je Srbija ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 i 4. Komisija podržava ambiciju Srbije da što prije otvori nove pristupne klastere, a na temelju kontinuiranog napretka u provedbi reformi.

Albanija i Sjeverna Makedonija

Albanija i Sjeverna Makedonija nastavljaju ispunjavati uvjete za otvaranje pristupnih pregovora i obje bilježe kontinuirani napredak na reformskom putu ka EU. Kašnjenja u službenom pokretanju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom negativno se odražavaju na kredibilitet EU. Otvorena bilateralna pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije moraju se prioritetno riješiti. Od ključne je važnosti da države članice EU bez daljnjeg odlaganja završe diskusije o Pregovaračkim okvirima te da se prve međuvladine konferencije s obje zemlje održe što je prije moguće, svakako prije kraja ove godine.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini, strateški cilj integracije u EU nije pretočen u konkretno djelovanje. Političko okruženje i dalje je polarizirano, s političkim liderima koji su nastavili koristiti retoriku podjela i baviti se nekonstruktivnim političkim sporovima, što je omelo opći napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom. Zabilježeno smanjenje stope usklađenosti Bosne i Hercegovine s vanjskom i sigurnosnom politikom EU negativan je signal. Ipak, učinjeni su neki značajni koraci kao što je, između ostalih, održavanje općinskih izbora u Mostaru nakon 12 godina. Bosna i Hercegovina treba riješiti 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, a prije nego Komisija preporuči dodjeljivanje kandidatskog statusa potrebno je da postigne kritičnu masu reformi.

Kosovo

Na Kosovu su prijevremeni parlamentarni izbori u februaru 2021. rezultirali formiranjem nove vlade koju podržava jasna parlamentarna većina. Potpuna i učinkovita provedba reformskog akcijskog plana u narednom razdoblju bit će od suštinskog značaja. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. da je Kosovo ispunilo sve kriterije za liberalizaciju viznog režima, ali taj je prijedlog još uvijek je u proceduri u Vijeću i treba ga razmotriti po hitnom postupku.

Sveobuhvatni pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom hitan je i ključan za napredak Kosova i Srbije na njihovom odgovarajućim putevima ka EU. Beograd i Priština moraju se konstruktivno uključiti u proces dijaloga kojeg facilitiraju visokog predstavnika Borrella i specijalnog predstavnika EU Lajčaka.

Svih šest partnera sa zapadnog Balkana obvezalo se uspostaviti Zajedničko regionalno tržište, nadovezujući se na pravila i standarde EU, te se trebaju fokusirati na prevladavanje poteškoća na koje nailaze kako bi građani i kompanije u regiji imali pristup mogućnostima koje pruža ta inicijativa i dalje povećali koristi od ulaganja u okviru Ekonomskog i investicijskog plana.

Turska

Turska je ključni partner Europske unije u suštinskim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracija, borba protiv terorizma, gospodarstvo, trgovina, energija i promet.

Dijalog i suradnja s Turskom povećana je u 2021. godini. Europsko vijeće u više je navrata isticalo da EU ima strateški interes za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu kao i za razvoj suradnje i odnosa s Turskom od uzajamne koristi. Vijeće pozdravlja deeskaliraciju u istočnom Mediteranu, koja se mora i dalje održati. Na temelju Zajedničkog priopćenja iz ožujka 2021. godine o stanju odnosa između Europske unije i Turske, EU je spremna ući u odnose s Turskom na postepen, proporcionalan i reverzibilan način kako bi jačali suradnju u brojnim područjima od zajedničkog interesa, pod uvjetom održavanja trenutne deeskalacije i konstruktivnog angažmana Turske i poštivanja utvrđenih uvjeta. U slučaju ponovnih jednostranog djelovanja ili provokacija kojima se krši međunarodno pravo, EU će upotrijebiti sve instrumente i mogućnosti koje ima na raspolaganju kako bi obranila svoje interese i interese svojih država članica. Od Turske se očekuje da aktivno podrži pregovore o pravičnom, sveobuhvatnom i održivom rješenju pitanja Kipra u okviru UN-a.

Lideri Europske unije potvrdili su da dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske. Turska se nije vjerodostojno pozabavila pitanjima koja za EU predstavljaju ozbiljne zabrinutosti, a tiču se kontinuiranog pogoršanja u oblasti vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa. Turska mora prioritetno obrnuti ovaj negativni trend rješavanjem slabljenja učinkovitih kontrola i ravnoteža u političkom sustavu. Izjava EU i Turske iz ožujka 2016. nastavlja davati rezultate, dok je Turska nastavila igrati ključnu ulogu u adresiranju pitanja migracija duž istočno-mediteranske rute i smještanjem najveće izbjegličke populacije na svijetu. EU pozdravlja to što je Turska ratificirala Pariški sporazum o klimatskim promjenama i raduje se suradnji s Turskom u provedbi Europskog zelenog dogovora.

Naredni koraci

Na Vijeću je sada da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o narednim koracima.

Pozadina

Trenutni plan proširenja obuhvaća partnere sa zapadnog Balkana i Tursku.

Pristupni pregovori započeti su sa Turskom (2005.), Crnom Gorom (2012.) i Srbijom (2014. godine). U ožujku 2020. godine države članice jednoglasno su odlučile započeti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Bosna i Hercegovina (zahtjev za pridruživanje EU predan u veljači 2016.) i Kosovo (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu u travnju 2016.) su potencijalni kandidati.

Proces pristupanja EU nastavlja se temeljiti na utvrđenim kriterijima, pravičnim i strogim uvjetima i načelu zasluga. Pristupanje EU zahtijeva provedbu složenih reformi kako bi se preuzele obveze članstva i iskoristile njegove brojne mogućnosti. Da bi proces napredovao, kandidati za pristup moraju prioritetno postići istinske i održive rezultate u ključnim oblastima vladavine prave, reforme pravosuđe, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnosti, temeljnih prava, funkcioniranja demokratskih institucija i reforme javne uprave, kao i gospodarskog razvoja i konkurentnosti.

Važno je, također, postići daljnji napredak u pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji.

Izvještavanje u ovogodišnjem paketu proširenja također dodatno provodi i prijedloge revidirane metodologije pristupanja izložene u Priopćenju Europske komisije “Poboljšanje procesa pristupanja – vjerodostojna perspektiva EU za zapadni Balkan”, a koje su države članice odobrile u ožujku 2020.

Revidirana metodologija pristupanja stavlja još jači fokus na temeljne reforme u oblasti vladavine prava, gospodarstva i funkcioniranja demokratskih institucija, slobode izražavanja, slobode medija i pluralizma, kao i javne uprave. Ova su pitanja i dalje ključna za pripremu zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje uvjeta za članstvo. Za integraciju ovih zemalja u EU najbitnija je njihova sposobnost i politička volja u procesu proširenja da se fokusiraju na te reforme i da ih vode naprijed.

Pregovaračka poglavlja grupirana su u šest tematskih klastera, što omogućuje širi tematski angažman s partnerima. Od država članica zatražen je snažniji doprinos paketu, a one su konsultirane i tijekom procesa, te da dale su doprinos i ekspertizu, između ostalog, i kroz učešće svojih veleposlanstava na terenu. Izvješća za 2021. godinu također sadrže i ocjene javne političke predanosti vlasti strateškom cilju pristupanja EU.

Novi Instrument pretpristupne pomoći/IPA III, usvojen 15. rujna s proračunom od preko €14 milijardi, predstavlja solidnu investiciju u budućnost regije proširenja i omogućit će EU da osigura potrebna sredstva za podršku zemljama u provedbi ključnih političkih, institucionalnih, društvenih i gospodarskih reformi u skladu sa standardima EU i usklađivanju s njezinim pravilima i politikama, navodi se u priopćenju.