Borovac: Grubeša je pokušao urušiti nadležnosti Tužilaštva i Suda BiH

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac reagirala je na izjave ministra pravde BiH Josipa Grubeše u vezi sa izmjenama Zakona o krivičnom postupku.

– Suprotno neutemeljenim izjavama ministra Grubeše da je prijedlog Nacrta zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku BiH, čiji je on predlagač, identičan prijedlogu ekspertnog tima, potrebno je radi istine jasno kazati da to nije tačno i obrazložiti razloge zašto takav prijedlog nije uvršten na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH.

Osnovni i najvažniji razlog neuvrštavanja prijedloga ministra Grubeše leži u činjenici da on nije u skladu sa međunarodnim standardima, niti bi njime bile ispoštovane upute Ustavnog suda BiH kada su u pitanju izmjene normi koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Ovaj zaključak se lako mogao izvući već pri prvom čitanju ponuđenog Nacrta – kazala je Borovac, koja dodaje kako je, zadatak Ministarstva pravde BiH bio da pri izradi Nacrta zakona vodi računa o obavezama BiH koje je preuzela pristupom međunarodnim konvencijma i drugim aktima, a kojima su utvrđena pravila postupanja u borbi protiv teških oblika kriminala, poput UN-ove Konvencije protiv organiziranog prekograničnog kriminala, koja zahtijeva od država članica, a što BiH jeste, osiguranje uslova i mehanizama, što znači i legislative, koji će omogućiti državi da se protiv kriminala bori na cijelom svom teritoriju.

– Neki od ovih mehanizama su i posebne istražne radnje, kao što su naprimjer presretanje ili kontrolirana isporuka, korištenje prikrivenih agenata, nadzor i slanje informatora posebno u kompleksnim predmetima organiziranog kriminala i korupcije, te, također, i mehanizam odobrenja imuniteta u zamjenu za svjedočenje. Ovi mehanizmi moraju biti na raspolaganju državi, odnosno Tužilaštvu i Sudu BiH, na način da ih se može koristiti za određenu grupu najtežih krivičnih djela, kako onih propisanih Krivičnim zakonom BiH, tako i krivičnim zakonima eniteta, kako bi se država mogla boriti i izboriti sa najtežim kriminalnim radnjama. Istovremeno, ovi mehanizmi se moraju ograničiti isključivo na ono što je neophodno u demokratskom društvu odnosno, mora se osigurati proporcionalnost između prava na privatnost pojedinca i sigurnosnih potreba države – navodi Borovac.

Zbog toga je, kazala je, bilo očekivano da izmjene Zakona o krivičnom postupku osiguraju sve navedeno, ali to Zakon predložen od Ministarstva pravde BiH nije ponudio.

– Upravo suprotno tome, Ministarstvo pravde BiH, odnosno ministar Grubeša svojim Nacrtom zakona pokušava brisati/ukinuti jurisdikciju države i ograničiti je isključivo na određena krivična djela. Uz to, predloženim Nacrtom se čak ne predviđa ni opća odredba koja bi predstavljala pravnu osnovu za podnošenje optužnica i za druga krivična djela, određena bar visokim zaprijećenim minimumom kazne, kako međunarodni standardi zahtijevaju, tako da bi bilo upitno za koju bi uopće ozbiljniju optužnicu Tužilaštvo BiH imalo zakonsku mogućnost – pojašnjava ona.

Isto tako, navodi, Ministarstvo pravde BiH je bilo u obavezi uvažiti upozorenja međunarodne zajednice i domaćih eksperata, ako ništa, onda bar poslije 7.marta 2018. od kada su se svi relevantni međunarodni faktori u BiH oglasili i Nacrt Ministarstva pravde ocijenili manjkavim i neusaglašenim sa međunarodnim normama.

– No, Ministarstvo pravde to ne čini, ne koriguje svoj Nacrt, nego Vijeću ministara dostavlja manjkav Nacrt zakona. Pokušaj ministara VM BiH da se na Odboru za unutrašnja pitanja Vijeća ministara, održanom prije 136. sjednice Vijeća ministara, predloženi Nacrt koriguje i uskladi na način na koji bi bili zadovoljeni svi zahtjevi Ustavnog suda i međunarodnih regula nije bio prihvaćen od ministra pravde BiH Josipa Grubeše. On nije odustao od ovog Nacrta niti na sjednici, jer je odbio da se o Nacrtu raspravi na način da se na njega daju sugestije i predlože korekcije, bez obaveznosti usvajanja dok se ne dobiju potrebna obrazloženja i ne napravi potrebna analiza i poređenje značajnih odstupanja između prijedloga ekspertnog tima i radne grupe koju je formirao ministar Grubeša – navela je Borovac u svojoj reakciji.

Naglašava da bi, dakle, bilo nedopustivo ovakav Nacrt zakona kojim se direktno ruši pravosudni sistem BiH uopće uvrstiti na dnevni red, bez mogućnosti da se uvaže neophodne sugestije.

-Krivična legislativa BiH mora jačati mogućnosti za borbu protiv kriminala, a ne imati za cilj da onemogući državu u provođenju svoje jurisdikcije i ispunjenju obaveze očuvanja pravnog poretka. Pokušaj ministra pravde da svojim Nacrtom zakona umanji, uruši i izbriše nadležnosti Tužilaštva i Suda BiH da djeluju na cijeloj teritoriji BiH kada je u pitanju široka lista krivičnih djela, usklađena sa listom krivičnih djela prema međunarodnim standardima, jasno govori o namjeri da se mogućnosti države u borbi protiv kriminala svedu na minimum i da se trenutni postupci koji su u toku uruše, a eventualne buduće istrage i krivični postupaci onemoguće – naglasila je Borovac i dodala:

– Ovo su razlozi zbog čega Vijeće ministara BiH nije u dnevni red sjednice uvrstilo Nacrt zakona o izmjeni Zakona o krivičnom postupku BiH koje je ponudilo Ministarstvo pravde, a ne nikako neutemeljene i politikanske izjave koje slušamo ovih dana.