Borovac: BiH će biti veliko gradilište

Bosna i Hercegovina će u toku 2016. i 2017. godine biti veliko gradilište, a u okviru realizacije projekata izgradnje i obnove stambenih objekata svoje domove dobit će više hiljada povratnika, izbjeglih i raseljenih lica, ustvrdila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Jedan od projekata koji će u najznačajnijoj mjeri tome doprinijeti jeste Regionalni stambeni program putem kojeg će se u 2016. godini oko 1.500 porodica. U okviru prve faze vrijedne 80 miliona KM, planirano je inače, da se u 2016., odnosno 2017. godini za 1.800 porodica završi izgradnja stambenih objekata i njihovo useljenje.

“Na nama je da poštujemo rokove, da povučemo sva sredstva jer donatori čekaju, sredstva čekaju, obezbijeđena su, i na Bosni i Hercegovini kao ozbiljnoj zemlji koja se odlučila da povratak izbjeglih i raseljenih lica zajedno sa susjednim zemljama jeste da uložimo sve napore kako bi sredstva povukli, a i izgradili ove objekte. Ove i naredne godine BiH će biti veliko gradilište, a izgradnja ovih stambenih objekata i zgrada, obnova prijeratnih domova i izgradnja novih zgrada doprinijet će prije svega i ekonomskom razvoju. To se prvenstveno odnosi na građevinarstvo jer znamo šta znači ako toliki broj objekata treba izgraditi”, istakla je Borovac.

Za BiH 200 miliona KM

Navela je da će to doprinijeti i jačanju povjerenja među stanovništvom i jačanju lokalnih zajednica.

“Veliki je doprinos i entiteta koji provode cjelokupnu proceduru i lokalnih zajednica koje su obezbijedile i građevinske dozvole za nove objekte i infrastrukturu. Tako će u okviru ukupnog iznosa Regionalnog stambenog programa od 1,2 milijarde KM, odnosno iznosa od 200 miliona KM koliko će unutar njega pripasti BiH značajan udio imati i država BiH, jer praktično sva ta kontribucija u pomoći će biti dodijeljena uz zalaganje lokalnih zajednica i entiteta koji provode ove aktivnosti bez naknada prema korisnicima”, ocijenila je Borovac.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac, inače, danas će sa gradonačelnicima i načelnicima 19 gradova i općina u BiH potpisati sporazume o saradnji na sprovođenju Državnog projekta stambenog zbrinjavanja u okviru Regionalnog stambenog programa. Ukupna vrijednost sporazuma iznosi 14.371.287 eura, osiguranih iz multidonatorskog Fonda Regionalnog stambenog programa kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Evrope, a tim sredstvima bit će izgrađeno 438 stambenih jedinica za 338 interno raseljenih porodica, te 100 izbjeglih porodica iz Republike Hrvatske u BiH. Stanovi će biti u vlasništvu lokalnih zajednica koje osiguravaju infrastrukturno opremljeno zemljište, kao i ostale kontribucije okvirne vrijednosti oko dva miliona eura.

“Bosna i Hercegovina iz ukupnog fonda Regionalnog stambenog programa povlači 200 miliona KM i u prvoj fazi sa četiri potprojekta mi smo aplicirali na 80 miliona KM. Iza nas je jedan značajan dio posla, a to je odabir korisnika koji je bio jako težak, jer su kriteriji bili dosta strogi. To znači da niti jedan korisnik ne smije posjedovati imovinu, nego izrazito mora da postoji želja za povratkom kao i da u prethodnom periodu, u ovom međuvremenu od 20 godina, nije riješio stambeno pitanje ili u BiH ili u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori”, navodi Borovac.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH ističe kako i pored takvog značajnog i strogog kriterija, jer ipak, govorimo o 20 godina poslije, “možemo reći da je veliki interes građana BiH da se vrate u zemlju veliki”.

“Imali smo četiti puta veći broj prijavljenih od broja koje smo planirali prema ovom projektu. Mi današnjim potpisivanjem ove treće faze u okviru projekta, našeg državnog, povlačimo oko 30 miliona KM za 438 porodica. Značajno je reći da u ovoj fazi ovog potprojekta praktično ćemo raditi na zajedničkom interesu, a to je da udovoljimo i onim licima koja žele da se zadrže u Bosni i Hercegovini kao što su Srbi iz Hrvatske ili jedan dio lokalnog stanovništva koji želi da ostane u novom mjestu prebivališta. To su neke novine u odnosu na ono ključno što znači povratak, ali to je obaveza koju je BiH preuzela u okviru ovog sporazuma u cilju razvoja dobrosusjedskih odnosa i jačanje povjerenja i zajedničkog rješavanja ovog globalnog problema izbjeglih i raseljenih osoba u regionu”, navela je Borovac.

Značaj Regionalnog stambenog programa

A koliki je obim i značaj Regionalnog stambenog programa, navodi ministrica Borovac, govori sama činjenica da on predviđa povratak oko 74.000 izbjeglih i raseljenih lica iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore ili 27.000 porodica.

“Sam broj govori o značaju tog projekta, a on je prije svega regionalni projekat jer su ove četiri zemlje, susjedne zemlje još 2005. godine potpisujući Sarajevsku deklaraciju dogovorile da će na jedan pravičan način riješiti izbjegla i raseljena lica u reginu kako bi pojačali i dobrosusjedske odnose, kako bi praktično vratili povjerenje jednih prema drugima, kako bi ojačali i ekonomski osnažili ove zemlje i kao jedan krajnji cilj jeste stabilnost i sigurnost u cijelom regionu čija budućnost je u Evropskoj uniji”, zaključak je ministrice Borovac.

Navela je da iz tih razloga i opredjeljenja država među kojima je i Bosna i Hercegovina, projekat je potpomogla međunarodna zajednica, prije svega Evropske unije i zemalja EU, SAD-a, UNHCR-a i OSCE-a.

“Kada je u pitanju BiH, naš osnovni cilj je da kroz naš državni projekat koji je sastavni dio Regionalnog stambenog projekta riješimo oko 14.000 izbjeglih i raseljenih lica ili 5.400 porodica koji žele da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odnosno povratak unutar Bosne i Hercegovine, čime praktično doprinosimo realizaciji Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je prije svega povratak u prijeratne domove, prijeratna mjesta prebivališta kao i jasno opredjeljenje da se ove izbjeglice i raseljena lica integrišu u BiH na adekvatan način koji će im pružiti i siguran dom i siguran ostanak u BiH. Takvu namjeru imaju i susjedne zemlje. Vjerujemo u tu dobronamjernost i zbog toga radimo na ovom regionalnom programu. Naš projekat sastoji se praktično iz četiri dijela: povući ćemo iznos od 200 miliona KM, a važno je istaći da je cjelokupna vrijednost Regionalnog stambenog programa za sve četiri zemlje 1,2 milijarde KM koje su donirale kako države EU i SAD-a, bez čije čije finansijske pomoći ovaj projekat se ne bi mogao realizirati”, ocijenila je Borovac.

Suštinska provedba Aneksa 7. 

Navela je kako je opredjeljenje Ministarstva izbjeglih i raseljenih osoba BiH suštinski provesti Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. naglašava kako je BiH dosta toga uradila, uz pomoć donatora, na povratku i realizaciji Aneksa 7. Ministrica Borovac u prilog toj činjenici navodi kako je vraćeno gotovo 99,9 posto imovine koja se odnosila na stanove.

“Znamo da je taj jedan veliki posao završen, a da je samo jedan mali broj, neznatan, oko kojih se vode sporovi. Veliki broj stambenih objekata je obnovljen. BiH je od 440.000 koliko je bilo razrušenih stambenih objekata, zgrada i domova, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se podudaraju sa UNHC-om koji također, vodi značajne aktivnosti za pomoć BiH u pogledu povratka, pokazuju da smo mi obnovili negdje 330.000 domova. To su veliki brojevi, to je veliki doprinos povratku. Koliko je zaista taj povratak održiv, to je drugi problem. Sljedeća naša faza jeste u suštinskom okončanju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je da interno raseljena lica u BiH, prije svega budu riješena. Njih prema našim zvaničnim podacima imamo između 80 i 100.000 kada uračunamo i kolektivne centre. U kolektivnim centrima su praktično one osobe, evo sada se praktično to i pokazuje, odnosno govore podaci nakon što je krenula provjera, da su to oni koji nisu prije rata imali svoje domove. Onda mi njih ubrajamo u ovu cifru koja govori o interno raseljenim osobama. Tako da kažem da je to negdje otprilike do 100.000 još uvijek interno raseljenih osoba”, ocijenila je Borovac.

Istakla je da je “vrlo bitno da BiH još ima donatore koji praktično pokazuju interes da se realizuje cilj iz Aneksa 7, i domaće vlasti koje su spremne za to”.

“Stoga bi 2018. godina trebala biti godina po kojoj bi mi mogli reći, i podvući crtu koliko smo uradili. To će biti kada završimo i ove projekte i kada praktično realiziramo Revidiranu strategiju povratka u BiH i Akcioni plan koji smo donijeli. Bitno je reći da aktivnosti koje vodimo zaista potpomažu i entiteti i lokalne zajednice. Ali ono o ćemu govorimo jeste održiv povratak. Mi još uvijek imamo, i pored tako značajnih uspjeha i rezultata postignutih na povratku, i neke ekstremne slučajeve gdje naši građani koji su se vratili nemaju električne energije, nemaju vodovoda, nemaju škola. Sada u ovoj fazi povratka mi smo već spremni da razgovaramo da nastavimo dalje aktivnosti na održivom povratku”, ocijenila je Borovac.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice navela je kako su “mnogi projekti uključeni oko toga, konkretno i projekat Migracije i razvoj čiju realizaciju pomaže Švicarska”. Stoga, ustvrdila je Borovac, “imamo velike šanse da i ekonomski ojačamo posebno one lokalne zajednice gdje je povratak ostvariv nekim ekonomskim potezima”.

Radit će se na održivom povratku

“Ono što je najznačajnije jeste da smo se obavezali kroz Reformsku ekonomsku agendu da će i povratak biti jedan od prioriteta. I Regionalni stambeni fond je tu, i uopšte povratak i realizacija Aneksa 7 u okviru te agende, kao i ekonomsko jačanje tih lokalnih zajednica. Nama ostaje da radimo na projektima koji će to pomoći, a zahvalni smo donatorima koji još pružaju pomoć BiH za realizaciju ovog značajnog cilja iz Aneksa 7, a to je povratak i održiv povratak”, zaključila je Borovac.

Ministrica Borovac ustvrdila je kako će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u narednom periodu sigurno raditi kako na povratku tako i na održivom povratku. To, smatra Borovac, treba da bude prioritet. Istakla je da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nedavno sačinilo informaciju i presjek stanja provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon 20 godina te dalo preporuke, odnosno pravce daljnjih aktivnosti. Tu je informaciju, navodi Borovac, već usvojilo Vijeće ministara BiH, a sada ide i na Parlamentarnu skupštinu BiH.

“Tako da očekujemo da ćemo na tom planu imati jasnu politiku kada je u pitanju održiv povratak, ulaganje u lokalne zajednice, razvoj lokalnih zajednica i to je nekako i obaveza koja proističe iz izvještaja o napretku kada je u pitanju povratak, znači saradnja sa lokalnim zajednicama na povratku, ekonomsko osnaživanja kao i projekat Regionalnog stambenog programa. Uz to ide i politika iseljeništva ili naše dijaspore koja također, treba da bude u funkciji ekonomskog razvoja BiH. Imamo već dobrih primjera na tom planu i sve aktivnosti koje će ići, bit će ka održivom povratku. I entiteti rade na tome, posebno želim istaći FBiH koja značajan dio sredstava izdvaja u održiv povratak. Evo da kažemo za one koji su se vratili u svoje domove, koji vjeruju da u sredinama u kojima su i prije živjeli mogu ponovno da nastave da vjeruju u suživot i ono što je suština BiH – multikulturalnost, multinacionalnost, da povrate povjerenje jednih među drugima i što nam je u zemlji kakva je BiH itekako potrebno ne samo na planu povratka nego i na svim drugim pitanjima bit će u fokusu rada interesovanja Ministarstva za izbjegla i raseljena lica u naprednom periodu”, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.