Borba za Bunske kanale se nastavlja: Rijeka neće završiti u cijevima

Organizacija Dinarica, u saradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF) prezentovala je rezultate rada započetog s ciljem podizanja svijesti o važnosti rijeka Bune i Bunice, odnosno Bunskih kanala, javlja Anadolu Agency (AA).

Buna i Bunica značajne su pritoke donjeg toka Neretve, a uz to Buna sa jedinstvenim ušćem predstavlja svojevrstan fenomen prirode. Bez obzira na to, na isto područje su 2012. godine u prostorni plan Grada Mostara uvrštene dvije hidroelektrane.

Izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz govoreći o ovom planu, upozorila je danas da je preko 80 posto života u slatkim vodama u BiH uništeno tokom posljednjih 50 godina. Apelovala je na nadležne da počnu čuvati prirodna bogatstva ove zemlje, kazavši da građani moraju biti svjesni vrijednosti prirodnih ljepota i njihove vrijednosti.

“Budimo razumni, jer ako se nastave uništavati biološki vrijedni sistemi, trajno ih gubimo i nikada ih nećemo uspjeti vratiti. U Bosni i Hercegovini danas imamo oko 110 mini-hidroelektrana koje generiraju manje od tri posto potreba Bosne i Hercegovine za električnom energijom“, kazala je Kalauz.

Osvrnula se i na nedavne poplave u BiH.

“Krčenje šuma i izmjene vodotoka rijeka glavni su uzročnici poplava. Jugoistočna Evropa je regija koja ima veći stepen opasnosti od poplava, a ono što se moglo vidjeti nedavno trebalo bi predstavljati alarm za ljude“, dodala je Kalauz.

Regija Hercegovina prema riječima direktora Udruženja Dinarica Đorđa Stefanovića zavrijedila je posebnu pažnju aktivista, a Bunski kanali su kako je rekao, spektakl za dušu i oči.

“Rezultat gradnje hidroelektrana na ovom području značio bi nestanak Bunskih kanala. Zato smo od početka pružili pomoć lokalnim udruženjima. Glas o važnosti Bune i Bunice poslan je u svijet. Napominjem da se za potrebe izgradnje hidroelektrana snage oko 42 megavata u cijevi ubaci oko 63 kilometra rijeke. To je katastrofa. Znači, rijeke se presipaju u cijevi i dalje ne postoje kao resurs. Zato imamo slike rijeka koje u ljetnim mjesecima presušuju. Ne treba biti doktor nauka i zaključiti da tu više nema ni živog svijeta“, rekao je Stefanović.

Upozorio je da iza svega stoji sistem, te da je novac, odnosno bogaćenje pojedinaca jedini motiv za gradnju.

“Iza energije dobijene iz mini-hidrocentrala postoji niz ekonomskih stimulacija. Postoje i subvencije koje se skupljaju od građana i kasnije distribuiraju vlasnicima i operaterima. To je u 2019. bio iznos od 50 miliona maraka“, naveo je Stefanović.

Predsjednik Udruženja “Majski cvijet“ koje se odavno bori za spas Bunskih kanala, Oliver Arapović, poslao je poruku vlastima da aktivizam neće stati i da će se nastaviti borba za zaštićena područja poput ovog.

“Nećemo im dozvoliti da nam oduzmu rijeke i strpaju ih u cijevi. Investitor je, napominjem, podnio zahtjev za vodnu saglasnost i okolinsku dozvolu i ti procesi su u toku. Za Bunu 1 je odbijena saglasnost“, rekao je Arapović.

Na kraju je podsjetio i kako je Grad Mostar dva puta do sada odbio izdati urbanističku saglasnost za gradnju ovih objekata.