Borba protiv kriminaliteta zajednički cilj zemalja SEECP-a
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas je održan sastanak Glavnog odbora za pravosuđe, unutarnja pitanja i sigurnosnu suradnju Parlamentarne skupštine Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi (PSSEECP) na temu „Alternativni kazneni postupak u politici kaznenog procesuiranja u Jugoistočnoj Europi“.
Pozdravljajući goste iz Slovenije, Hrvatske, Rumunjske, Srbije, Crne Gore, Albanije i Turske, zamjenik predsjedatelja Izaslanstva PSBiH u PSSEECP-a i predsjednik Glavnog odbora Bariša Čolak istaknuo je da je sudska vlast u svim zemalja sudionicama SEECP-a opterećena velikim brojem kaznenih predmeta ali u nekim zeljama i njegovim konstantnim porastom.
Kako je rekao, društva iz kojih dolazimo suočena su s ozbiljnim kaznenim djelima korupcije, organiziranog kriminala, gospodarskog kriminala, ali i drugim vrlo ozbiljnim kaznenim djelima.
Prema riječima Čolaka, “statistike koje prikazuju naša pravosudna tijela – sudovi i tužiteljstva, ne odražavaju nužno stvarno stanje kriminaliteta u našim društvima”. Također, kako je rekao, ni regulatorna tijela koja su nadležna za imenovanje sudaca i tužitelja nisu u mogućnosti dati potpunu sliku kriminaliteta, jer se i njihova izvješća uglavnom baziraju na izvješćima pravosudnih tijela.
“U mnogim od naših država u okviru izvršne vlasti nisu uspostavljene jedinice za statističko praćenje i analizu kretanja kriminaliteta”, poručio je Čolak. Zbog svega ovoga, rekao je on, osim klasičnog sudovanja nužno je razmatrati i druge moguće mehanizme učinkovitog odgovora na pojave općeg kriminaliteta.
Stoga, istaknuo je Čolak, alternativnim kaznenim progonom počinitelja kaznenih djela kroz izvansudsko rješavanje u mnogome bi doprinijelo sveukupnom učinkovitijem odgovoru društava na smanjenje stope ne samo općeg kriminaliteta, nego i najopasnijih oblika kriminaliteta.
Na sastanku je istaknuto da parlamenti zemalja sudionica SEECP-a imaju intenzivnu suradnju koju treba ne samo održati nego i dodatno osnažiti, te da parlamenti kao nositelji zakonodavne vlasti u mnogim oblastima mogu i trebaju biti od značajne pomoći kako izvršnoj, tako i sudskoj vlasti. Kako je rečeno, borba protiv svih oblika kriminaliteta zajednički je cilj svih zemalja sudionica SEECP-a, a u ispunjenju tog cilja svoj doprinos trebaju dati sve tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna i sudska.
U razgovoru o alternativnom kaznenom progonu, istaknuto je da on predstavlja mehanizam izvansudskog rješavanja tradicionalnih konflikata koja po svom opsegu, intenzitetu i težini ugrožavanja društvenih vrijednosti ne predstavljaju visok stupanj opasnosti. Kako je pojašnjeno u raspravi, alternativnim kaznenim progonom nužno bi se otvorio prostor za učinkovitiju borbu protiv novih oblika kriminaliteta, kao i novih transnacionalnih oblika kriminaliteta koji se brzo šire koristeći moderna sredstva komunikacije.
Sudionici sastanka razgovarali su i o klasičnom obliku kaznenog progona koji je sadržan u načelu legaliteta i pretpostavlja obvezu tužitelja da pokrene kazneni postupak protiv svakog počinitelja kaznenog djela i da nema mogućnost odlučivanja o svrsishodnosti i opravdanosti kaznenog postupka. Zato, poručeno je danas, zakonski treba dati mnogo šire ovlasti tužitelju u predkaznenom postupku, kako bi on mogao planirati i definirati strategiju čiji bi konačan cilj bio fokusiranje na najteže i najopasnije oblike kriminaliteta, kao i na slučajeve koji će imati snažniju preventivnu ulogu.
Kada je riječ o punom oportunitetu, kao diskrecijskom pravu tužitelja da ne pokrene kazneni postupak o određenim slučajevima i u određenim uvjetima, sudionici su naglasili da je u kaznenom zakonodavstvu država članica SEECP-a puni oportunitet dosta rijetko zastupljen. Kako je rečeno, ovo ovlašenje moglo bi se ograničiti na sva kaznena djela za koje je propisana novčana kazna ili zatvor do jedne godine, odnosno do propisanog maksimuma zatvorske kazne za koju se zakonodavac odluči.
Također, rečeno je na sastanku, suvremena društva trebaju razvijati mehanizme za sporazumno rješavanje konflikata među pojedincima, pa čak i kad oni imaju obilježje kaznenih djela. Institut sporazumnog odlaganja kaznenog progona, rečeno je, jedan je od najkvalitetnijih modela alternativnog kaznenog progona i neke od zemalja članica SEECP-a poznaju ovaj institut i imaju određena iskustva i postignute rezultate koje bi jako korisno bilo međusobno ih podijeliti kako bi se došlo do što boljih rezultata u ovoj oblasti.
Sudionici su razmijenili mišljenja i o sporazumu o priznanju krivice koji je, kako je rečeno, kao institut primijenjen u Jugoistočnoj Europi, ali se primjenjuje i u različitim fazama kaznenog postupka. Danas je naglašeno da o ovom institutu treba razmišljati u svjetlu njegove primjene već u fazi istrage, kada tužitelj već raspolaže čvrstim dokazima da može osigurati sporazum sa osumnjičenim.
Na današnjem sastanku usvojeni su Izvješće i Rezolucija o alternativnom kaznenom postupku u politici kaznenog procesuiranja u Jugoistočnoj Europi, koji će biti razmatrani i potvrđeni na sjednici PSSEECP-a, koja će, u okviru slovenačkog predsjedavanja ovom regionalnom inicijativom biti održana 13. i 14. travnja u Bledu.
