Bolnica koja je preživjela rat, da li će i mir?

Nakon 150 godina neprekidnog postojanja i rada, Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu početkom godine suočila se sa mogućim gašenjem, a sada sa nedostatkom kadrova i lošom organizacijom u cijelom zdravstvenom sistemu čime su medicinski radnici opterećeni, a zdravlje pacijenata dovedeno u pitanje.

Kakva će biti sudbina ove najstarije zdravstvene institucije u BiH zavisi i od izbora menadžmenta, budući da je prije nekoliko dana raspisan konkurs za novog direktora Opće bolnice, smatraju sagovornici Aljazeere.

“Imamo vrlo napetu i tešku situaciju i izbor novog direktora će definitivno pokazati šta vlasti hoće, pošto one vjerovatno imaju apsolutni utjecaj na izbor novog menadžmenta. Kada saznamo ime novog direktora, znat ćemo i sudbinu bolnice, da li će to biti neko iz struke ili neko od poslušnika sa strane”, smatra Dragan Stevanović, predsjednik Upravnog odobra Ljekarske komore Kantona Sarajevo.

Kako je potvrdio za Al Jazeeru, Upravni odbor Komore ove sedmice je održao vanrednu sjednicu zbog “alarmantnog i pogoršanog stanja” kada je u pitanju zbrinjavanje pacijenata u Kantonu Sarajevo, čime je dodatno otežan rad Opće bolnice u ionako teškoj situaciji.

“Upozoravamo da se hitno moraju riješiti neke adminstrativno-proceduralne stvari, nije problem ni u kadrovima ni u lijekovima, nego u vrlo lošoj organizaciji koja nije postavljena na adekvatan način. Mislimo na prijem pacijenata, redove čekanja, urgentno zbrinjavanje, vraćanje pacijenata iz jedne ustanove u drugu, bez pravih medicinskih razloga…”

Ovakvo upozorenje, dodaje, poslano je u četiri najveće zdravstvene kuće u Kantonu Sarajevo, Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu (UKCS), Općoj bolnici, Domu zdravlja i Hitnoj medicinskoj pomoći, kao i resornim ministrima na nivou bh. entiteta Federacije BiH i kantona.

“Sve smo to taksativno nabrojali i zaključili da ne idemo u široku javnost, dok ne vidimo kakav će biti odgovor ministarstva. Ovdje je sada direktna odgovornost ministara da vrše koordinaciju rada zdravstvenih ustanova na svojoj teritoriji, to nijedan direktor ne može samostalno raditi”, ističe Stevanović.

Nedavno je struka također upozorila da u Općoj bolnici svakako nedostaje kadrova, zbog čega je premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković na Skupštini ovog kantona prije desetak dana rekao da neće dozvoliti da stane rad u bolnici te da je odobreno zapošljavanje 29 ljudi.

‘Mora se znati ko šta tačno radi’

Ipak, kako objašnjava Stevanović, stanje u Općoj bolnici je povezano sa stanjem u drugim zdravstvenim ustanovama, jer ove institucije djeluju po principu spojenih posuda.

“I svako narušavanje rada u jednoj ustanovi se odražava na drugu i to, prema mišljenju Komore, trpi najviše Opšta bolnica. Međutim, i druge ustanove će doći na red, jer se sistem organizacije mora postaviti na zdrave noge, gdje će se znati ko šta tačno radi, ne puštati bilo kome, bio to menadžer ili kolege pojedinačno, da samovoljno odlučuju šta hoće, a šta neće raditi.”

O čemu se tačno radi, saznali smo od drugih zdravstvenih radnika koji nisu htjeli biti imenovani.

Pacijenti iz UKCS-a koji su hitni slučajevi šalju se na operacije u Opću bolnicu za vrijeme dežura, kada je smanjen broj ljekara, koji zbog toga moraju raditi bez adekvatnih kapaciteta, čime se rizikuje i zdravlje pacijenata.

Bakir Nakaš, koji je bio na čelu Opće bolnice više od 20 godina, za Al Jazeeru kaže da se u momentu kada ona obilježava 150 godina kontinuiranog rada, što je rijetkost za jednu takvu instituciju, došlo u situaciju da se raspravlja o njenom ukidanju, reduciranju i restruktuiranju.

“Do tog nivoa da smo je doveli u situaciju da je nedostatak kadrova pored nedostatka sredstava dodatna prepreka za njihov rad, a u isto vrijeme se na njih stavlja pritisak dajući im dodatne poslove, kao što je recimo zbrinjavanje hitnih slučajeva za cijeli kanton u dva veoma kritična dana, ponedjeljak i petak, uoči i iza vikenda gdje u bolnici ostaju samo dežurni ljekari, što može dovesti u rizik pacijente.”

Kakvo je zaista stanje u najstarijoj zdravstvenoj ustanovi u BiH i sa čime se suočavaju pacijenti, pokušali smo provjeriti na licu mjesta, međutim, iz menadžmenta bolnice na čelu sa v.d. direktorom Seadom Bašićem rečeno nam je da se strpimo i posjetimo ovu instituciju nakon izbora novog direktora.

‘Ko rizikuje naše živote?’

Što se tiče novog menadžmenta, Nakaš smatra da to trebaju biti “ljudi koji su rasli uz bolnicu i koji znaju kako ona diše”.

“I kada sam odlazio sa njenog čela, govorio sam da to treba biti neko iz bolnice, svaki čovjek koji dođe izvana je kao kada dovedete mrava u mravinjak ili pčelu u košnicu gdje nisu bili, dolazi do sudaranja. Sigurno je da tamo ima kvalitetnih kadrova, kao što je bilo i prošli put, i ako politika ponovo uzme sebi u zadatak da stavlja političke, a ne stručne vođe, onda je taj status bolnice klimav, jer nije rijetkost da političko puhanje vjetra ide u suprotnom smjeru od potreba pacijenata. Ovdje je bitno i saslušati glas građana, jer se i oni pitaju”.

Koliki je značaj ove bolnice za njih pokazali su i protestima kada je najavljena mogućnost njenog gašenja, ali i nedavno kada je nekoliko građana prekinulo sjednicu Skupštine Kantona Sarajevo tokom rasprave o Općoj bolnici.

Uz transparent “Ko rizikuje naše živote?”, u salu su bacili i letke na kojima upozoravaju zastupnike o “zakulisnim igrama koje se i dalje vode oko gašenja Opće bolnice Prim.dr. Abdulah Nakaš”.

“Zvanično imate stav premijera da od toga nema ništa, poštujem njegovu riječ”, kaže Stevanović.

Ipak, prema njegovom mišljenju, definitivni odgovor šta će biti sa bolnicom znat će se kada bude poznat novi menadžer.

“Mi smo imali 1992. godine, kada smo ostali sa samo 35 uposlenika, upornost da preživimo onakvu agresiju i rat”, dodaje Nakaš.

Da će najstarija bolnica u BiH preživjeti i poteškoće s kojima se sada suočava, nadaju se i medicinski radnici i građani.