Bolji uslovi u sigurnim kućama ovise o ratifikaciji sporazuma

Ukoliko zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjem zasjedanju odbiju davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o grant sredstvima između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške za unapređenje sigurnosti žena i odgovora na rodno zasnovanu diskriminaciju i nasilje u Bosni i Hercegovini sigurne kuće u BiH ostat će bez značajne finansijske pomoći za unapređenje svog rada, javlja Anadolu Agency (AA).

“Danas se na Parlamentarnoj skupštini BiH rješava pitanje ratifikacije ugovora – Sporazuma između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Kraljevine Norveške u kojem je Agencija za ravnopravnost spolova BiH na ponuđenu pomoć Kraljevine Norveške iskazala potrebe za sigurne kuće koje se odnose na rekonstrukciju i poboljšanje smještaja, odnosno smještajnih kapaciteta u smislu poboljšanja kvaliteta kuća, nabavku novih kreveta ili eventualno nekih elemenata u kući. Odnosno unapređenje svega onog što je potrebno za normalno življenje, ako uopšte to možemo reći i govoriti o normalnom življenju u nenormalnim okolnostima jer to su žrtve nasilja, to su žene, to su djeca kojim je to posljednji izlaz da se smjeste u sigurnu kuću da bi izbjegli nasilje i spasili život”, rekla je za Anadolu Agency Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

Međutim, navela je, “vidjet ćemo da li će to proći u Parlamentarnoj skupštini BiH jer je Narodna skupština RS-a, odnosno određene institucije kao što su Gender centar i Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a imali primjedbe da je to entitetska nadležnost”.

“Međutim, u entitetskim izdvajanjima, odnosno iz entitetskih budžeta apsolutno nisu predviđena ova izdvajanja. Ja se zaista nadam da će proći ratifikaciju i da će sigurne kuće biti u mogućnosti da dobiju ta sredstva. Lično nisam zadovoljna načinom finansiranja i kada govorim o postizanju standarda vezanih za provedbu Istanbulske konvencije jedan segment upravo pokriva i sigurne kuće. Upravo taj dio pokriva osoba koja je pokrenula otvaranje sigurne kuće u Kantonu Sarajevo Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije, koja je vrlo upoznata s problemom tako da će ona obraditi tu oblast. Zajedno ćemo s ostalim stručnjacima doći do i standarda koje moraju ispunjavati sigurne kuće da bi opstale i radile. Međutim, postoje obaveze države za finansiranje”, kaže Filipović-Hadžiabdić.

U FBiH, istakla je, još uvijek postoji problem vezan za finansiranje iako dio finansija obezbjeđuje federalni nivo, odnosno entitetska vlada, a dio kantoni.

“Međutim, moja intencija kao nekog ko je na čelu Agencije za ravnopravnost spolova BiH je da iznađemo način da finansiranje sigurnih kuća budu budžetske linije, a ne grantovi. Jer, grantovi su nešto što može biti, a ne mora. I po mom mišljenju to nije adekvatno rješenje. U okviru državnog budžeta, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, željela sam da riješim pitanja finansiranja – hladnog pogona. To su fiksni troškovi sigurnih kuća. Moram reći da sam naišla na odobravanje i podršku ministrice za ljudska prava i izbjeglice Semihe Borovac. Međutim, veliki je problem vezan za državnu reviziju i pravila koja državna revizija, odnosno Ured za reviziju institucija BiH traži od institucija i davanje tih finansija u smislu podnošenja računa na čije ime je račun. To je zato što ovdje nema prepoznate nevladine organizacije, odnosno ne može država da finansira tu fakturu. Mislim da je taj isti problem se pojavio i nivou FBiH. To je nešto što ćemo zajedno sa sigurnim kućama morati sjesti i iznaći rješenje koje zadovoljava i pravila finansiranja iz budžeta institucija BiH i želja nevladinih organizacija da ostanu vlasnici sigurnih kuća kao takvih”, pojasnila je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.