Blok NB, NiP, PDA i a-SDA ni u jednom kantonu nema većinu

Četiri stranke – Nezavisni blok, Narod i pravda, PDA i a-SDA – potpisnice bloka koji pretendira da formira vlast u kantonima u Federaciji BiH, ne mogu osigurati parlamentarnu većinu niti u jednoj od deset kantonalnih skupština, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Nezavisni blok, Narod i pravda, PDA i a-SDA zajedno u svim kantonima imaju svega 34 zastupnička mandata.

Gledano po kantonima, Nezavisni blok će biti parlamentaran u samo u četiri kantona. Po jednog zastupnika imat će u Srednjobosanskom i Bosanskopodrinjskom, dva u Unsko-sanskom te četiri u Zeničko-dobojskom.

PDA će biti zastupljena u dva kantona. Posavskom sa jednim i Tuzlanskom kantonu sa osam zastupnika. U dva kantona bit će parlamentarna i a-SDA, Zeničko-dobojskom sa dva i Unsko-sanskom kantonu sa osam zastupnika. Najlošiji dio bloka je stranka Narod i pravda koja će imati zastupnike samo u jednom, Sarajevskom kantonu, i to najmanje od ostalih članica saveza, njih šest.

Takvo stanje uzrokuje da, osim u Tuzlanskom, parlamentarnu većinu pomenute četiri stranke ne bi mogle osigurati čak ni da im se u širu koaliciju priključe i SDP i Naša stranka.

Jer, i u tom slučaju bi im trebala podrška najmanje po još jednog partnera kojeg bi mogli pronaći, ako bi im se priključio SBB (Sarajevski), Laburistička stranka (Unsko-sanski), zajedno najmanje i SBB i SBiH (Zeničko-dobojski), te SBB-SBiH-Nezavisna bosanskohercegovačka lista i LDS BiH (Bosanskopodrišnjski kanton).

Dakle, za formiranje vlasti u većem dijelu kantona u FBiH nužna bi bila koalicija od najmanje sedam do čak deset stranaka, što je veoma nefunkcionalno i teško održivo kada je u pitanje djelovanje vlada kantona.

Istovremeno, koalicija okupljena oko HDZ-a BiH samostalno može formirati vlast u Zapadnohercegovačkom i Posavskom kantonu, a u partnerstvu samo sa SDA i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Također, koalicija okupljena oko HDZ-a BiH sa Srpskom listom i SDA imala bi većinu i u Kantonu 10 (Livanjskom), a za vlast koalicije okupljene oko HDZ-a BiH i SDA u Srednjobosanskom kantonu nedostaje svega jedan glas i u znatnoj su prednosti u odnosu na sve druge moguće blokove.

Anadolu Agency analizirala je i budući sastav kantonalnih skupština u Federaciji BiH.

U Skupštini Unsko-sanskog kantona egzistirat će osam stranaka, a za formiranje parlamentarne većine potrebno je 16 zastupnika.

SDA će imati devet, a-SDA osam zastupnika, dok SDP-u pripadaju tri kao i Laburističkoj stranci. Po dva zastupnika imat će SBB, DF i Nezavisni blok, a jednog Naša stranka.

Skupština Posavskog kantona sastojat će se od osam stranaka, a za parlamentarnu većinu potrebno je 11 mandata.

Koalicija okupljena oko HDZ-a BiH ima 11 zastupnika.

Istovremeno, koalicija okupljena oko HDZ-a 1990 ima tri zastupnika, SDA dva, a po jednog Posavska stranka, SDP, SBB, PDA i DF.

Šest političkih stranaka će biti u Skupštini Tuzlanskog kantona, gdje za parlamentarnu većinu treba 18 mandata.

SDA može računati na 11, SDP na devet, a PDA osam zastupnika. DF će imati tri, a SBB i SBiH po dva zastupnika.

U Skupštini Zeničko-dobojskog kantona bit će zastupljeno devet stranaka, a za formiranje parlamentarne većine potrebno je 18 zastupnika.

SDA će u skupštini imati deset, a SDP sedam zastupnika. Nezavisni blok će imati četiri, a po tri zastupnika SBB, koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, te DF, dok će po dva mandata pripasti a-SDA i SBiH, te jedan Našoj stranci.

Najviše, čak 11 političkih stranaka, bit će u Skupštini Bosanskopodrinjskog kantona, a za većinu je potrebno 13 poslaničkih mandata.

SDA će sa pet mandata biti najbrojnija, dok će LDS i NBL imati po četiri poslanika, a SBB, SBiH, SDP i DF po dva. Po jedan mandat pripast će Goraždanskoj priči, Nezavisnom bloku, Našoj stranci i a-SDA.

Skupština Srednjobosanskog kantona sastojat će se od sedam stranaka, a za većinu treba 20 mandata, odnosno dvotrećinska većina jer se radi o kantonu sa posebnim statusom.

Najbrojnija je SDA sa 10 mandata, dok koalicija okupljena oko HDZ-a BiH ima devet mandata. SDP će imati pet mandata, SBB dva kao i DF, dok po jedno mjesto pripada koaliciji okupljenoj oko HDZ-a 1990 i Nezavisnom bloku.

I u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona bit će sedam stranaka, a i u tom kantonu koji je pod posebnim statusom treba dvije trećine, odnosno 20 zastupnika, za parlamentarnu većinu.

Koalicija okupljena oko HDZ-a BiH imat će 13 zastupnika, a SDA sedam. SDP-u i koaliciji okupljenoj oko HDZ-a 1990 trebalo bi pripasti po tri, SBB-u dva, a DF-u i Hrvatskoj republikanskoj stranci po jedan mandat.

Skupština Zapadnohercegovačkog kantona brojat će pet stranaka, a za parlamentarnu većinu treba 12 zastupnika.

Sama koalicija okupljena oko HDZ-a BiH ima 16 zastupnika, što je više od polovine. Istoveremno koalicija okupljena oko HDZ-a 1990 imat će tri, Hrvatska republikanska stranka dva, a kaolicija HSP dr. Ante Starčević-HDU i HSP BiH po jednog zastupnika.

Osam stranaka bit će u Skupštini Kantona Sarajevo, gdje za parlamentarnu većinu treba 18 zastupnika.

Najviše mandata, 10, imat će SDA, a stranka Narod i pravda šest, te Naša stranka pet. S po četiri zastupnika bit će zastupljen SDP i SBB, tri DF, NBL će imati dva, a BOSS jednog zastupnika.

Veliki broj stranaka, devet, bit će i u Skupštini Kantona 10 (Livanjskog), gdje je za parlamentarnu većinu potrebno 13 mandata.

Koalicija okupljena oko HDZ-a BiH ima osam mandata, Srpska lista četiri, a po tri Hrvatska nezavisna lista i koalicija okupljena oko HDZ-a 1990. SDA bi trebala pripasti dva mandata kao i SNS-u, a po jedan NSRB-u, Hrvatskoj republikanskoj stranci i Županijskoj nezavisnoj listi.