Blagovčanin: Balkan nije bio u vrhu prioriteta Obami, neće ni Trumpu

Jugoistok Evrope nije bio u vrhu liste prioriteta administracije bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkihg Država Baracka Obame i ne treba očekivati neke bitnije promjene od administracije novog predsjednika Donalda Trumpa. Ovo je u razgovoru za Fenu izjavio direktor Transparency Internationala za BiH, specijalista za pitanja vladavine prava, antikorupcijske reforme i politike, te stipendist Fulbrightovog programa za lidere “Hubert Humphrey” Srđan Blagovčanin.

Blagovčanin tvrdi da su pozicije odlazeće administracije bile jasne: evroatlantski okvir regije i nedvosmislena podrška tom procesu, ali uz jasan naglasak da je uloga Evropske unije u tom procesu vodeća.

– Kada je u pitanju Trumpova administracija, ono što može imati refleksije na region jugoistočne Evrope prije svega odnosi se na najavljeni i očekivani “restart” odnosa SAD-a i Rusije. Poznato je da je Rusija vrlo zainteresovana za ovaj dio Evrope i da se nastoji nametnuti kao nezaobilazni akter. Također, činjenica je da postoje najave iz nove administracije u pravcu omekšavanja stava prema Rusiji, uz istovremeno približavanje Rusije i Turske. Istovremeno zbog unutrašnjih izazova, politika proširenja za EU sasvim je jasno trenutno nije u fokusu prioriteta. Stoga, zbog svega navedenog postoje vrlo jasne i ozbiljne naznake da bi uticaj Rusije i Turske mogao ojačati u regionu – rekao je Blagovčanin.

Fenin sagovornik navodi da su republikanske administracije tradicionalno bitno manje sklone pružanju takozvane podrške demokratizaciji zemljama u razvoju i/ili tranziciji. Naprosto takva vrsta politika ne spada u set tradicionalnih alata kojima se one koriste. Stoga, Blagovčanin očekuje i manju podršku organizacijama civilnog društva, ali i medijima.

– Kriza procesa pridruživanja i sve snažnije autoritarne tendencije u zemljama regije će definitivno smanjivati prostor djelovanja civilnog društva. Ali, takođe, mislim da je to i prilika za civilno društvo da prevaziđe svojevrsnu krizu identiteta u kojoj se nalazi u cijeloj regiji i izađe iz ‘ormara’ u smislu otvorenije i diriktnije konfrontacije s vladajućim pseudoelitama na pitanjima borbe protiv korupcije, diskriminacije i ekstremnog nacionalizma – preporučuje on.

Komentirajući događaje koji su pratili navodni odlazak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na inauguraciju predsjednika Trumpa, na koji, ispostavilo se, nije ni bio pozvan, Blagovčanin je ustvrdio da to nije mnogo utjecalo na kredibilitet BiH u međunarodnim krugovima jer “treba pošteno priznati, kredibilitet BiH je svakako vrlo upitan pa je rizik od dodatnog gubitka ugleda zaista minimalan”.

– Zaista je čitava situacija u vezi s pozivom i vizom za Dodika poprimila tragikomičnu dimenziju. Predsjednik Dodik je po ko zna koji put pokazao da u svom djelovanju nema nikakvih naznaka principijelnosti i da je manipulacija temeljna odrednica politike koju vodi. Kao i mnogo puta do sada njegovi jeftini trikovi su vrlo brzo bili razotkriveni. Zaista je teško shvatiti zašto mu je ova blamaža bila potrebna – smatra Blagovčanin.

Osvrnuo se na činjenicu da je SAD odbio izdati vizu Dodiku, napominjući da nije nikakva tajna da su odnosi američke administracije i predsjednika RS-a odavno vrlo loši i hladni, a razlog su Dodikovi otvoreni napadi na politiku i interese SAD-a, “pa čak i brutalno vrijeđanje američkih diplomata”.

– Stoga je zaista bilo iluzorno očekivati s Dodikove strane da će biti dočekan raširenih ruku. Uskraćivanje davanja vize je naravno vrlo oštra diplomatska poruka da je djelovanje predsjednika Dodika potpuno suprotno onome što američka administracija očekuje. Međutim, to je izbor koji je Dodik napravio sam, i ovakva odluka mislim da ne predstavlja apsolutno nikakvo iznenađenje – rekao je u razgovoru za Fenu Srđan Blagovčanin.