Bivši narkomani i kriminalci iz BiH bore se za Islamsku državu (VIDEO)
Najmanje svaki četvrti borac koji se u Bosnu i Hercegovinu vratio iz Sirije i Iraka, ranije je osuđivan za krivična djela ili je imao policijski dosje.
Bosanskohercegovački regruti koji su bili ili su još na stranim ratištima već su poznati policijskim agencijama, kao i drugi kriminalci i ovisnici, koji čine 80 posto vojske Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), a koji su regrutovani iz Evrope, prenosi Birn.
Prije nego što je postao terorista, Mevlid Jašarević je kao tinejdžer u Austriji opljačkao banku, za što je dobio zatvorsku kaznu u trajanju tri i po godine. U zatvoru je počeo da klanja, a nakon izlaska na slobodu i posjeta Gornjoj Maoči prihvatio je i radikalne stavove.
U dokumentarnom filmu “Napadanje”, Jašarević je kazao da jedina njegova teorija jeste da su braća s ovih prostora koja su bila u kriminalu sada u istini.
Prema podacima publikacije “Novi zov rata u Siriji”, jedna četvrtina boraca iz BiH na stranim ratištima prijavljena je policiji ili osuđivana. Najčešće su borci iz BiH osuđeni za prevare, krađe, nasilničko ponašanje, izazivanje mržnje, proizvodnju i prodaju droge, krijumčarenje i bludne radnje.
I nakon povratka s ratnih područja, primijećeno je da borci nastavljaju s kriminalnim aktivnostima, a prema EUROPOL-ovom izvještaju o ISIL-u, osam do deset regruta ima krivični dosje.
Prije nekoliko mjeseci, ogranak ISIL-a u Londonu je putem društvenih mreža objavio propagandni poster s porukom – “Ljudi s najgorom prošlošću stvaraju najbolju budućnost”.
Iz jedne krajnosti u drugu
Stručnjak za sigurnost Jasmin Ahić objašnjava da su radikalnim pokretima posebno zanimljive skupine kriminalaca i ovisnika jer iz jednog ekstrema brzo prelaze u drugi.
“Pogotovo su radikalna ponašanja karakteristična za ovisnike o alkoholu ili drogi, da postanu odjednom veliki kulturnjaci, sportisti ili vjernici. Za 15 dana vidite ga u totalno radikalnoj fazi, ali najekstremnijeg karaktera”, kaže Ahić.
Prema njegovim riječima, prihvataju ono što im se gadilo dok su imali slobodouman život, i dobra su meta za regrutovanje. “Novim regrutima radikalne skupine pružaju svrhu”, dodaje Ahić.
Društvo koje je po njima ispravno, koje je po njihovim uvjerenjima doveo Bog, pojašnjava Ahić, daje im toplinu i mogućnost da stari život stave po strani i bore se protiv njega.
Psiholog i profesor na Fakultetu islamskih nauka Aid Smajić povezuje radikalizaciju s boravkom u zatvoru. On objašnjava da je radikalizacija kriminogenih osoba kompleksan proces o kojem istraživači još uvijek ne znaju dovoljno.
“Ideološka radikalizacija se dešava u okolnostima i s pojedincima koji su već na neki način radikalizirani u smislu kriminaliteta”, kaže Smajić, napominjući da “veoma često ti pojedinci, i nakon što bivaju radikalizirani i nakon kontakta s radikalnim religijskim elementima, nastavljaju sa svojim kriminalnim radnjama”.
Kako bi upotpunili promjenu, novi pripadnici radikalnih pokreta i borci na stranim ratištima dobijaju novi identitet i priliku za novi početak.
“Ostavljaš taj pogrešni život alkoholičara, narkomana, kriminalca i ostalo, sad si blažen, postaješ onaj koji se bori na tom putu i imaš novo ime, i sve ono što si radio oprošteno ti je. Sad imaš priliku da se pokažeš”, kaže Ahić i objašnjava da im niko ne daje imena, već ih oni sami biraju, kako bi još više prigrlili ideju zbog koje su tu.
Odgovor Islamske zajednice
Islamska zajednica u BiH proteklih nekoliko godina obučava imame kako da se bore protiv radikalizacije i koriste društvene mreže.
ISIL je upravo koristio društvene mreže i putem svojih evropskih ogranaka otvoreno pozivao osobe iz kriminalnog miljea da ratovanjem na njihovoj strani postanu bolje osobe. Najveći pritisak u prepoznavanju i borbi protiv radikalizacije u BiH danas je na imamima, ističu stručnjaci.
Ahić objašnjava da su imami najodgovorniji, ali da odgovornost imaju i “braća svih vjernika u mesdžidu”.
“Nema straha tu, ti si Božiji čovjek, kao i svaki drugi, bez obzira koliko radikalan. Svako od nas ima tu mogućnost da primijeti da je neko u teškoj situaciji”, dodaje Ahić.
Smajić smatra da Islamska zajednica može pomoći u borbi protiv radikalizacije, ali da ne snosi najveću odgovornost.
“Da će Islamska zajednica sve to riješiti nekim čarobnim štapom jeste definitivno nešto što ne možemo očekivati”, ističe Smajić.
Islamska zajednica ima značajan organizacijski resurs jer svojim džematima pokriva veliki prostor, “maltene svaki kutak BiH”, objašnjava Smajić i dodaje da “taj potencijal treba iskoristiti, a Islamska zajednica je već godinama stajala na raspolaganju u smislu da je to njena misija”.
“Misija Islamske zajednice je da dostavi poruku vjere koja nema nikakve veze sa ekstremizmom i nasiljem u ime vjere”, kaže Smajić.
Kada su u pitanju kazneno-popravne ustanove, Smajić smatra da Islamska zajednica treba da se potrudi da do pritvorenika dođe jedna “senzibilizirana religijska poruka i utjeha”.
Odlasci na strana ratišta iz Bosne i Hercegovine su zaustavljeni. Istovremeno, u zatvorima se povećao broj radikaliziranih povratnika sa stranih ratišta. Trenutno ih se desetak nalazi u četiri zatvora, gdje dijele prostor s drugim osuđenicima.
