BiH zaostaje za regijom: Stopa piratstva od 60 do 90 posto

U zaštiti autorskih prava, posebice onih u oblasti muzičkih djela, BiH daleko zaostaje za regijom, a prema grubim procjenama stopa piratstva u BiH iznosi 60 do 90 posto.

Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Lejla Trnčić, generalna direktorica Stručne službe Asocijacije kompozitora muzičkih stvaralaca (AMUS), još uvijek postoje brojni problemi u zaštiti i ostvarivanju autorskih prava članova ove asocijacije

“AMUS vrši konstantne napore da ostvari što veći stepen i što potpuniju zaštitu autorskih prava svojih članova. Ti napori polako ali sigurno rezultiraju plodom te je primjetan trend porasta ubiranja naknada autorima. Vjerujte da je to velika borba koja zahtjeva primjenu svih resursa AMUS-a i koja se izravno oslanja na pravne propise kojima se uređuje ova materija, na pravilno i kompententno djelovanje državnih organa i službenika ali i na svijest kako naših korisnika tako i šire javnosti”, kazala je Trnčić za Fokus.ba.

Neki od problema sa kojima se suočavaju autori su zastarjeli zakon, nedostatak svijesti o bitnosti autorskh prava kod nadležnih državnih organa i mentalitet aktivnog izbjegavanja plaćanja naknada koje trebaju sljedovati autore.

“Pozivamo odgovorna tijela u Bosni i Hercegovini da pokrenu postupak ažuriranja propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava te kolektivno ostvarivanje istih u Bosni i Hercegovini”, istakla je Trnčić.
Timovi ove asocijacije konstantno obilaze korisnike autorskih muzičkih djela te traže da se zaključe ugovori o legalnom korištenju muzike svim vrstama objekata u kojima se muzika realno i koristi.

“Gdje god da neko, u obavljanju svoga posla, pušta muziku i to može da čuje javnost – mora se zaključiti ugovor sa AMUS-om i mora se platiti naknada autorima. Ta naknada je fer jer je prilagođena veličini objekta, mjestu istog u odnosu na centar grada, te drugim primjerenim karakteristikama. U dosta slučajeva korisnici su savjesni, zaključe ugovor te uredno plaćaju naknade. U pojedinim slučajevima korisnici aktivno izbjegavaju da zaključe ugovor, da plate naknadu te na druge načine otvoreno koriste muziku ali izbjegavaju da plate muziku”, navela je Trnčić.

Dodala je da su tržišni inspektori ograničeni u svom djelovanju brojnim složenim pravilima koje su oni koji su predani neplaćanju autora naučili da zloupotrebljavaju.

“Tako na primjer, pojedine diskoteke tvrde da su zatvorene a inspektori ne mogu da vrše inspekciju osim tokom dana, kada su diskoteke zatvorene. Popularni kafići i restorani širom BiH se prave ‘blesavi’ i tvrde da oni u stvari i nemaju mušterija, jer inspektori dođu preko dana kada su pusti a ne u večernjim satima kada se ne može naći slobodan stol. Tu su svakako i kreativna tumačenja zakona od strane korisnika koje zadaju brojne probleme inspektorima ali i drugim organima”, naglasila je Trnčić.

AMUS nije vršio procjenu finansijske štete koju pretrpe autori odnosno članovi udruženja na godišnjem nivou, ali određene procjene iz ranijeg perioda su zabrinjavajuće.

“Imali smo priliku vidjeti da je stopa piratstva od 60% do 90%. Ne možemo da posvjedočimo ili osporimo te brojke. U svakom slučaju procjena finansijske štete u ovom slučaju je nezahvalan posao. S jedne strane predstavljamo naše korisnike kao kradljivce a s druge strane stvaramo lažnu nadu kod naših članova. Umjesto toga potrebno je ukazati na činjenicu da na zapadu prihodi od autorskih prava predstavljaju značajan postotak BND-a. Nema razloga vjerovati da to ne bi bio slučaj ni u Bosni i Hercegovini”, kazala je Trnčić.

Dodala je da je u narednom periodu potrebno raditi uporno i nepokolebljivo na smanjenju stope piratstva i pravno neovlaštenih odnosno nedozvoljenih korištenja autorskih muzičkih djela.

“Također, potrebno je raditi na ubiranju naknade koja i po zakonu i po moralu pripada autorima, a između ostalog, da bi im omogućili da stvaraju muziku u kojoj ćemo uživati u budućnosti”, zaključila je Trnčić.