BiH u stanju nedovršenog rata?

Srbi u Bosni i Hercegovini nisu konstitutivni u pet kantona, niti su srpski jezik i ćirilica ravnopravni sa ostala dva jezika i pismom.

Sve se dešava 18 godina od odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih naroda na cijeloj teritoriji zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Iako je odluka punoljetna, u praksi je situacija drugačija, jer nisu izmijenjeni amandmani Ustava pojedinih kantona kojim bi se konstitutivnost osigurala.

Srbi u Bosni i Hercegovini nisu konstitutivni u pet kantona, niti su srpski jezik i ćirilica ravnopravni sa ostala dva jezika i pismom.

Sve se dešava 18 godina od odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih naroda na cijeloj teritoriji zemlje.

Iako je odluka punoljetna, u praksi je situacija drugačija, jer nisu izmijenjeni amandmani Ustava pojedinih kantona kojim bi se konstitutivnost osigurala.

Zbog ove činjenice, Ustavni sud BiH je na sjednici u četvrtak odbacio zahtjev Mladena Bosića, predsjedavajućeg Parlamenta BiH za ocjenu ustavnosti u nekoliko kantona na području Federacije BiH kada je riječ o konstitutivnosti Srba, proglašavajući se nenadležnim za ovo pitanje.

Bosić odluku smatra farsom.

“Sjetite se prije izvjesnog vremena kada je donio, upravo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine odluku o ukidanju grba i himne Republike Srpske i tada je bio nadležan, a sada nije za ono što se jasno definiše kao nadležnost Ustava Bosne i Hercegovine, a to je konstitutivnost sva tri naroda na čitavoj teritoriji”, ističe Bosić.

Biti konstitutivan u Bosni i Hercegovini znači imati jednaka prava na teritoriji cijele države. U ovoj zemlji tu satisfakciju imaju tri naroda – Bošnjaci, Srbi i Hrvati, dok su svi drugi u skupini ‘ostalih’.

Praktično i ova tri naroda, uprkos što su pravno zavedeni kao jednaki, nemaju taj status u praksi.

O tome svjedoči i profesor na Mostarskom sveučilištu Slavo Kukić, koji kaže kako se radi o efektima Dejtonskog sporazuma, jer je situacija, kada je konstitutivnost u pitanju, identična na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

“Skupština Republike Srpske je sama verificirala amandmane koje je visoki predstavnik početkom dvijetisućitih nametnuo, a koji se odnose na konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata u tom dijelu Bosne i Hercegovine. U stvarnosti ta konstitutivnost ne funkcionira, nju se ignorira različitim ‘gimnastikama’. Dakle, sve to, i ovo što formalno nije zadovoljeno u pet kantona, govori kako je konačno vrijeme da se ne samo skine ‘luđačka košulja’ u formi Dejtonskog ustava, nego da se stavi i točka na fašisoidne politike i političke filozofije kojima se svugdje u svijetu potkresavaju krila, a one su ovdje dominantne”, kaže Kukić.

Treba podsjetiti kako ne samo da konstitutivni narodi nisu jednaki na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, već ova država manjinama ne daje pravo da budu birani u neku od bh. institucija.

Kako se ne provode odluke Ustavnog suda BIH, tako se ne provodi već desetu godinu ni odluka Evropskog suda za ljudska prava da se manjinama, koji se u bh Ustavu nazivaju ‘ostali’ omogući pravo da se kandiduju na izborima.

Zbog toga profesor Kukić zaključuje:

“Mi smo u vremenu nedovršenog rata, jer se rat koji je formalno okončan 1995. nastavlja na način da se nitko ne odriče teritorija koje je osvojio, niti ambicija da na njemu uvede svoja pravila igre koja su potpuno inkopatibilna sa pravilima igre 21. stoljeća, pravilima razvijenih društava, sa pravilima igre u kojima je čovjek liberales, a ne nekakvi isfabricirani kolektiviteti koji služe samo kao paravan za ostvarivanje grupnih interesa političkih moćnika.”