BiH treba postati dio EU, a ne da se EU transformiše u neku veliku BiH

Sudeći prema upozorenjima iz Evropske unije (EU), ali i Sjedinjenih Država, Bosnu i Hercegovinu čeka dug i mukotrpan put na euroatlantskim integracijama. Iako se godinama priča o putu BiH ka EU, godinama se ne ispunjavanju neki od najosnovnijih uslova za to, na šta upozoravaju i međunarodni zvaničnici, piše Radio Slobodna Evropa.

Situaciju će dodatno zakomplikovati činjenica da nakon održanih opštih izbora nije konstituisana državna vlast koja bi morala da koordinira ovim procesima.

Deklarativno svi u Bosni i Hercegovini su za što brže priključenje zemlje EU. U praksi, situacija je sasvim drugačija. Od BiH se čak tri godine čeka na formiranje zajedničkog Parlamentarnog odbora za pridruživanje i stabilizaciju. Na ovo je u Sarajevu, tokom susreta sa bh. zvaničnicima, upozorio i specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda.

“U protekle tri godine nismo uspjeli uvjeriti partnere iz Parlamenta BiH da dođu u Brisel i da zajednički radimo na ovim pitanjima. Pokušali su u zajedničko tijelo uvesti pravila koja se koriste u poslovnicima u BiH. Na taj način pokušali su transformirati EU da postane BiH. Izazov je obratan, BiH treba postati dio EU, a ne da se EU transformiše u neku veliku BiH”, rekao je Dan Preda.

On je podsjetio da je rad zajedničkog odbora EU i BiH blokiran od poslanika iz Republike Srpske (RS) i objasnio kakav je odnos zvaničnika iz tog bh. entiteta prema evropskim obavezama.

“Sa tadašnjom premijerkom Željkom Cvijanović nisam mogao da zakažem sastanak. Pozvao sam je da dođe u Sarajevo, ona nije mogla da dođe. Ja sam joj uputio javni poziv da dođe ili u Brisel ili u Strazbur, do tog sastanka nikada nije došlo. Isto tako jako je bilo teško organizirati sastanak sa tadašnjim predsjednikom Dodikom (Milorad, bivši predsjednik RS-a, prim. nov.) bilo u Briselu, Strazburu ili ovdje u Sarajevu, a čini se da je mnogo lakše otići u Rusiju kod Putina (Vladimir, predsjednik Rusije, prim. nov.). Moram reći da odlascima u Rusiju, niko neće postati članica Evropske unije”, kazao je Dan Preda.

Da neće biti lako uvjeriti bosanskohercegovačke političare da se okrenu evropskim standardima, a ostave podjele koje postoje u državi, potvrđuje i objašnjenje predsjedavajućeg zajedničke parlamentarne Komisije za evropske integracije Nikole Lovrinovića zbog čega se tri godine nije mogao formirati Parlamentarni odbor za pridruživanje i stabilizaciju.

“Da je vrlo bitno da uvažimo realnosti ove države. To je vrlo bitno polazište za sva naša rješenja i drugo, da mi draga i bliska briselska slika, ali da moramo dejtonsku itekako respektirati i uvažavati, jer sva ishodišta polaze odatle i sva rješenja se moraju na to nasloniti”, objasnio je Lovrinović.

U organizacijama civilnog društva koje su fokusirane na EU integracije postoji skepsa da će se u skorije vrijeme stvari pokrenuti sa mrtve tačke, zbog čega objašnjava Tijana Cvjetičanin iz Inicijative za monitoring EU integracija.

“Bojim se da su neki razgovori koji su i danas vođeni demonstrirali koji su to problemi i da se stalno vraćamo na pitanje Dejtonskog ustava, konstitutivnosti naroda, iako je to nešto što za ovaj proces ne mora da bude prepreka, a u praksi jeste i to je isključivo zbog stava, i ponašanja, i odgovornosti političkih aktera u ovoj državi”, navodi Cvjetičanin.

Od bh. vlasti se također čeka na odgovore na dodatna pitanja, od čega će zavisiti mišljenje Evropske komisije o kandidatskom statusu BiH. Sve je dodatno komplikovano nakon održanih opštih izbora i činjenice da još nije konstituisana nova državna vlast.

Elmir Sadiković, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da opravdanja za ovakvo ponašanje sa stanovišta interesa građana BiH nema i podsjeća da se i u fazi prvih odgovora na Upitnik Evropske komisije u odnosu na druge države Zapadnog Balkana kasnilo.

“Zastoj je sada dodatno zakompliciran činjenicom da su provedeni izbori, a da nije konstituiranja nova državna vlast. Tako da je vjerovatno sve to na čekanju. Vjerujte da je teško procijeniti i sumnjam da će se ti dodatni odgovori, koji su uobičajena procedura u ovoj fazi, moći finalizirati i dostaviti Evropskoj komisiji prije nego što se konstituira nova državna vlast”, objašnjava Sadiković.

U Direkciji za evropske integracije BiH tvrde da je priprema dodatnih 655 pitanja Evropske komisije u završnoj fazi. Od 35 radnih grupa, 33 su završile posao, kaže glasnogovornica Direkcije Marina Kavaz uz podsjećanje da su odgovori još u različitim fazama, neki su finalizirani i potvrđeni, u nekima je okončana redaktura prevoda na engleski jezik, a neki još nisu finalizirani.

“Niko pouzdano ne može reći kada bi ovaj posao u cijelosti mogao biti okončan. Razlog zbog kojeg odgovori još nisu finalizirani je dijelom i u tome što nisu svi učesnici ovog zadatka jednako ozbiljno shvatili njegov značaj, niti je svima jednako stalo do njegove uspješne realizacije”, navodi Kavaz.

Profesor Elmir Sadiković napominje da će se BiH tek nakon dobijanja saglasnosti za početak pristupnih pregovora suočiti sa pravim izazovima i političkim problemima.

“Kada budemo u obavezi da implementiramo pravnu stečevinu Evropske unije, mislim da će to biti jedan težak dugoročan proces. Ali ukoliko političke elite pokažu odgovornost prema interesima građana, mislim da je to jedinstvena prilika da se modernizira BiH i približi evropskim standardima. Ali mislim da će to biti jedan težak i dugotrajan proces”, zaključuje Sadiković.