BiH svakog dana ispustila po 260.000 poklonjenih KM

Oko 260.000 maraka bespovratne pomoći BiH je dnevno ispuštala od 2007. do 2013. godine, kada nam je bila dostupna finansijska injekcija iz IPA fondova “teška” 658,5 miliona eura.

Pokazuje to računica “Nezavisnih”, bazirana na podacima koji su prezentovani u analizi CCI-ja, pod nazivom “IPA fondovi u BiH – (ne)iskorištene prilike i mogućnosti”.

U tom dokumentu navedeno je da je, po zvaničnim podacima Delegacije Evropske unije u BiH, finansijska injekcija iz IPA fondova, namijenjena za BiH od 2007. do 2013. godine, iznosila 658.501.238 eura.

Od toga smo, kako stoji, iskoristili približno polovinu, ili tek oko 330 miliona eura. Dakle, za sedam godina nismo povukli oko 330 miliona eura, odnosno oko 47,1 milion eura godišnje.

Ako taj iznos podijelimo sa brojem 365, koliko je dana u godini, prostom računicom zaključujemo da smo dnevno ispuštali oko 129.000 eura, ili, pretvoreno u našu valutu, blizu 260.000 KM!

Pojednostavljeno, dok nas vlast na svim nivoima neprestalno zadužuje kreditima, propustila je da povuče ogromne svote iz IPA fondova, koji predstavljaju bespovratnu pomoć, što znači da se primljeni i uspješno potrošeni novac uopšte ne mora vraćati.

Dakle, vrtoglave cifre smo izgubili, ali je EU najavila da je u okviru IPA 2 za zemlje zapadnog Balkana osigurala 14 milijardi eura i dio tog iznosa mogla bi dobiti i BiH. Naravno, uslovi postoje.

“Prema riječima zvaničnika Evropske unije, jasno je da novac poreskih obveznika zemalja EU neće završiti u BiH ukoliko se prvenstveno bh. političari ne uozbilje, već će taj novac otići u ruke građana drugih, stabilnijih zemalja”, zaključuje se u analizi CCI-ja.

Lejla Deronja-Suljić, CCI-jev konsultant za monitoring rada institucija, naglašava da je poenta u tome što, kada su bila planirana sredstva za neku godinu, ona su umanjivana zbog neispunjavanja određenih političkih uslova.

“Vrlo je bitno da cijela javnost BiH bude upoznata sa mogućnostima koje nude IPA fondovi u drugoj fazi, a prije svega poduzetnici, koji često pribjegavaju uzimanju sredstava kod banaka”, rekla je Lejla Deronja-Suljić, koja je i autor ove analize.

Analize su, kako ističe, u zemljama regiona pokazale da kada se povećava korištenje sredstava iz IPA fondova, samim tim veći novac ulazi u zemlju, a to je osnov za dodatne investicije, kao i otvaranje radnih mjesta.

Hasan Sejdić, koordinator u Udruženju nezaposlenih u BiH, koji je ranije učestvovao u sprovođenju jednog ekološkog projekta, prisjeća se da je procedura zahtjevna i da je sredstva, kako kaže, teško dobiti.

“Da biste aplicirali, morate imati obučene ljude koji bi projekat izradili. Svojevremeno je Udruženje nezaposlenih zatražilo od vlasti da nam da nekoliko obučenih ljudi da rade na tome i nismo naišli na razumijevanje”, prisjeća se Sejdić.

Onaj ko radi projekat, kako kaže, mora imati menadžerske sposobnosti, poznavati odlično engleski jezik i imati niz ostalih referenci.
“Kad novac dobijete, onda morate da ga u određenom roku iskoristite, te opravdate svaki fening. Naš projekat, u iznosu od 350.000 evra, odobren je i sproveden”, naglašava Sejdić.