BiH pod nadzorom State Departmenta zbog trgovine ljudima

U izvještaju američkog State Departmenta o trgovini ljudima (TIP report) Bosna i Hercegovina i Crna Gora nalaze se na listi zemalja koje su pod nadzorom zbog trgovine ljudima. Lista se zove Rang 2 pod nadzorom (Tier-2 Watch list).

Ostale države regiona – Hrvatska, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija nalaze se takođe na listi Rang 2 ali nisu pod nadzorom. Zanimljivo je da je prva rečenica ili ocjena u odjeljku za svaku državu posebno, za sve navedene države, uključujući i Crnu Goru i BiH, koje su u lošijoj kategoriji identična i glasi:

„Vlada (Srbije, BiH, Crne Gore) nije u potpunosti ispunila minimum standarda za eliminaciju trafikinga: ipak čini značajne napore u tome“.

I Crna Gora i BiH se kvalifikuju kao zemlje izvora, destinacije i tranzita muškaraca, žena i djece koji su žrtve krijumčarenja ljudi radi seksa i prisilnog rada, piše Radio Slobodna Evropa.

U Crnoj Gori se kao žrtve seks trafikinga primarno navode žene i djevojke iz Crne Gore i susjednih balkanskih država, a u manjem obimu i istočne Evrope. Navodi se i da su u Crnoj Gori posebno romska i albanska, u manje slučajeva i kosovska djeca, žrtve prislinog prošenja.

U prethodnom periodu žrtve iz Kube, Gambije, Libije i Srbije bile su subjekt trafikinga u BiH, a BiH je tranzitna zemlja za Ukrajince koji se krijumačare u Njemačku.

Kada je riječ o BiH, konkretno se navodi da je vlast demonstrirala značajne napore u praćenom periodu na identifikaciji prisilnih žrtava trgovine ljudima i njihovih krijumčara i da su za četiri žrtve osigurali kompenzaciju od njihovih krijumčara u prvoj uspješnoj građanskoj tužbi.

No, kako tvrdi State Department, vlada ipak nije demonstrirala značajno veće napore u odnosu na prethodni promatrani period u ovoj oblasti. Navodi se da je kažnjavanje žrtava zbog nezakonitih djela počinjenih kao direktan rezulatat krijumčarenja djelimično i zbog neadekvatne prakse identifikacije žrtava.

BiH se kritikuje zbog prošenja djece, prisilnog rada, prisilne udaje Romskih djevojaka kao i zbog nedostatka zaštite žrtava i nedovoljne saradnje sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom žrtava.

U BiH i bebe ‘prose’

Kako se navodi, država je takođe snizila napore na provođenju zakona. BiH se preporučuje primjena zakona kojom se žrtva izdvaja od kažnjavanja i procesuiranja nezakonitih djela, naročito u slučajvima seks trafikinga, prisilnog prošenja i prisiljavanja na činjenja kriminalnih djela.

Preporučuje se i primjena na žtrvu skoncentrisanih napora tokom istraga i procesuiranja, te obezbjeđivanje finansiranja nevladinih organizacija (NVO) koje žrtvama osiguravaju zaštitu i pomoć te integrisanje Roma u proces donošenja odluka po pitanju zaštite žrtava krijumčarenja ljudi.

Crna Gora – Žrtve spriječene da traže zakonsku nadoknadu od krijumčara

Za Crnu Goru, u godišnjem izvještaju State Department navodi da je vlada demonstrirala značajne napore u procesuiranju dvojice optuženih prvi put od 2014. po članu 444. Vlada takođe nastavlja da obučava državne zaposlenike po pitanju zaštite od krijumčarenja ljudi i organizovanjem kampanja kojim se skreće pažnja na taj problem. Ipak, u posmatranom periodu navodi se da nije uočeno povećanje napora u odnosu na raniji izvještaj. Piše i da vlada nije osudila niti jednog krijumčara po zakonu protiv krujumačarenja ljudi četvrtu godinu za redom.

Navodi se i da inspekcija rada ima nedovoljne resurse za proaktivnu identifikaciju žrtava kao i da je Kancelarija za borbu protiv krijumčarenja ljudi izgubila status kao nezavisna agencija. Zbog nedostatka presuda, žrtve su spriječene da traže zakonsku nadoknadu od krijumčara. Zbog svega toga State Department ostavlja Crnu Goru i dalje na listu posmatranih zemalja.

Glavna preporuka za Crnu Goru su bolje istrage, procesuiranja i suđenja krujumačarima, uključujući i saučenike među zvaničnicima, za krijumačarenje ljudi, u skladu sa članom 444 krivičnog zakona. Traži se bolja obuka sudija i tužilaca te pripadnika agencija za sprovođenje zakona, obezbjeđivanje dovoljnih sredstava inspektoratu rada i osiguravanje da Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima ima adekvatan autoritet, kapacitet i uticaj na primjenu napora u borbi protiv trgovine ljudima.