BiH ostaje bez čuvara socijalnog mira?! 48,5 milijardi KM stiglo za 10 godina

Bosna i Hercegovina je među zemljama s najvećim procentom stanovnika u dijaspori, ali još uvijek nema zakonsko rješenje koje bi reguliralo odnos s iseljeništvom. Ovaj članak analizira koliki je značaj novčanih doznaka iz dijaspore za državu te ukazuje na potrebu donošenja Zakona o dijaspori.

Koliko dijaspora pomaže Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je među zemljama u svjetskom vrhu (Top 10) po zavisnosti od dijaspore, ali je jedina u regionu bez zakona o saradnji s iseljeništvom. Prema istraživanju Fokusa, na osnovu zvaničnih podataka Centralne banke BiH, od 2014. do 2024. godine u Bosni i Hercegovini je stiglo čak 48,5 milijardi KM novčanih doznaka!

Doprinos dijaspore

Poređenja radi, trenutno na evidenciji nezaposlenih u FBiH ima oko 250 000 osoba, u RS oko 56 000, a u Brčko Distriktu 11800. Trenutna prosječna bruto plaća u FBiH iznosi 2 200 KM, u RS 2100 KM, a u Brčko Distriktu 2000 KM. Kada se saberu teoretski godišnji iznosi isplata bruto plaća za ove nezaposlene, dolazi se do cifre od oko 8,3 milijardi KM. Usporedimo li to sa godišnjim prosjekom doznaka od gotovo 4,9 milijardi KM, jasno je da bi taj iznos mogao pokriti skoro 60% ukupnih troškova bruto plaća za nezaposlene u cijeloj BiH.

Kako dijaspora oblikuje ekonomsku i socijalnu sliku BiH

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, između 1998. i 2014. godine dijaspora je poslala skoro 34 milijarde KM u svoju domovinu. Od 2014. do 2024. godine stiglo je dodatnih – 48,5 milijardi KM.

Pregled po godinama

• 2014.: 7,5 milijardi KM (godina katastrofalnih poplava)
• 2015.: 3,85 milijardi KM
• 2016.: 3,57 milijardi KM
• 2017.: 3,87 milijardi KM
• 2018.: 4,1 milijardi KM
• 2019.: 2,95 milijardi KM
• 2020.: 4,2 milijarde KM
• 2021.: 4,3 milijarde KM
• 2022.: 4,9 milijardi KM
• 2023.: 5,26 milijardi KM
• 2024. (projekcije): nešto više od 4 milijarde KM

Ove doznake redovno pomažu građanima BiH, ali i značajno utiču na stabilnost domaće ekonomije.

NAJČITANIJE Od 1. aprila na snazi nova pravila za BiH: Stigla obavijest iz Evropske unije

Zašto je potreban Zakon o dijaspori?

Aktuelni saziv Vijeća ministara BiH 20. januara 2025. godine donio je Odluku o formiranju Interresorne radne skupine za izradu Okvirnog zakona o saradnji s iseljeništvom institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, ovo je samo još jedan u nizu pokušaja, jer je izrada takvog zakona predmet rasprave još od 2008. godine.

Iskustva susjednih zemalja

Za razliku od BiH, susjedne države ovu problematiku su već riješile i već imaju zakone o dijaspori:

• Hrvatska od 2011. godine
• Srbija od 2009. godine
• Crna Gora od 2015. godine
• Kosovo od 2012. godine
• Sjeverna Makedonija od 2016. godine

Dok BiH i dalje nema taj pravni okvir, dijaspora nastavlja ulagati milijarde maraka kroz doznake, pružajući svojevrsni “socijalni amortizer” stanovništvu.

Historijat pokušaja donošenja zakona

U Bosni i Hercegovini se, slično kao i u spomenutim državama regiona, o zakonu o saradnji s iseljeništvom počelo raspravljati još od 2008. godine, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH prvi je draft sačinilo u decembru 2009. godine. Ovo zakonsko rješenje je u godinama koje su uslijedile obarano kako u Parlamentarnoj skupštini, tako i u samom Vijeću ministara BiH, a u svim izbornim ciklusima pojedine političke grupacije su predlagale svoje verzije zakona. Ipak, rezultata nije bilo. Dok vlasti nisu uspjele institucionalizirati odnos s dijasporom poput drugih država, dijaspora je na godišnjem nivou “upumpavala” novac između dvije i osam milijardi KM putem novčanih doznaka. Na taj je način ne samo pomogla brojne građane nego tako i održala kakvu-takvu socijalnu i ekonomsku sliku BiH.

Tako Bosna i Hercegovina već dugi niz godina pokušava usvojiti Zakon o saradnji s iseljeništvom, ali bez uspjeha. U međuvremenu, dijaspora, koja broji više od dva miliona ljudi, redovno šalje dvije do čak osam milijardi KM godišnje. Ta su sredstva pomogla stabilizaciji socijalnog i ekonomskog stanja u zemlji, iako institucionalni okvir za ovu saradnju još uvijek nedostaje.

---

Benefiti zakonskog regulisanja dijaspore

Iako su Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vijeće ministara BiH ranije donosili strategije i politike vezane uz dijasporu, one nemaju snagu sveobuhvatnog zakona. U drugim zemljama, zakon o dijaspori kakav su donijeli Hrvati, Srbi, Crnogorci…:

• Podstiče povratak iseljenika i njihovo uključivanje u politički, privredni i društveni život.
• Definiše mjere za zaštitu prava iseljenika.
• Uspostavlja temelje za ekonomsko partnerstvo i sprječava dvostruko oporezivanje.
• Održava vezu s matičnom državom kroz kulturne, sportske i obrazovne programe.

U BiH bi takav zakon pomogao u:

• Institucionalnom jačanju veze s dijasporom.
• Izgradnji povjerenja i olakšavanju investicija.
• Očuvanju kulturnog identiteta i omogućavanju glasa dijaspore u važnim pitanjima.

Reakcije stručnjaka i predstavnika dijaspore

Svetlana Cenić: “Redovno ih obilaze i traže im pare”

Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić u izjavi za Fokus naglašava kako većina naše dijaspore, posebno u proteklim decenijama, nije otišla zato jer je ovdje bila nestašica kafe – “nego zato jer nisu mogli ovdje živjeti i što im je ovakva vlast dotužila”.

Ljudi s vana uredno šalju pare i donose ih u državu. Ti koji su ih rastjerali, što u ratu, što poslije rata, redovno ih obilaze i traže im pare, da ovdje investiraju, slikaju se s njima, a nisu u stanju zakon da donesu. Dakle, traži pare ljudima koji su pobjegli odavde i koji znaju ko tu vlada. Čak to proglašavaju i službenim putem. Koliko poštuju dijasporu vidimo po tome i da nema zakona.

Dodaje da je apsurd i to što se vlast u BiH hvali doznakama iz inostranstva – “dakle od ljudi koji i dalje izdržavaju ono što država nije stanju da izdržava”.

Iskustva iz Švedske: Izjave Zahida Ćatića i Ismeta Bukvice

Ćatić: “Doznake i direktne investicije će vremenom biti sve manje i manje”

Zahid Ćatić, član i revizor Udruženja Bošnjački kulturno-sportski centar u Geteborgu, smatra da dijaspora broji oko 2,2 miliona osoba širom svijeta. Naglašava da je već prošlo 30 godina od rata te da su oni koji su se rodili u inostranstvu možda i polovina naše dijaspore.

Pošto je polovica dijaspore rođena u inostranstvu, njihova veza sa BiH je puno slabija od naše veze, nas koji smo otišli kao sredovječni ljudi pa smo slali novac svojima, donosili ga i djelili, investirali u stanove, obnovu kuća i fabrike. Naša djeca i djeca naše djece nemaju tu emocionalnu vezu sa BiH kao mi. Njihove doznake i direktne investicije će vremenom biti sve manje i manje. To je najbolje dokazano u slučaju Makedonije koja nije imala rat 90-tih.

Dodaje da dijaspora do sada nije tražila nikakve benefite od Bosne i Hercegovine. Samo traži da se vlast probudi i shvati kako će postepeno izgubiti dobar dio dijaspore ako nema dvojnog državljanstva.

Na stotine hiljada Bosanaca moralo se odreći bh. državljanstva jer BiH nije dozvoljavala dvojno državljanstvo, a zapadne države ne daju da se prijavite za državljanstvo dok se ne odrekneš bosanskog, osim u slučaju kada postoji sporazum između BiH i te države, kao što je slučaj sa Švedskom.

Naglašava i da ih najviše iritira to što političke stranke iz BiH dijasporu obilaze samo pred izbore.

Uticaj ovih posjeta se vremenom smanjio jer su shvatili da im dijaspora služi samo za glasanje i za donošenje novca. Druga stvar koja nas iritira je korupcija u BiH. Ništa se ne može završiti bez ‘podmazivanja’. Hiljadu papira treba za svašta. Poznata je izreka u dijaspori da se u Bosni svako obogatio ko je imao moć potpisa i pečata. To je ovdje nepoznanica.

Bukvica: “Dijaspora svojim novcem čuva socijalni mir”

Ismet Bukvica, predsjednik navedenog udruženja u Geteborgu, tvrdi da dijaspora slanjem novca, doznakama i drugim transakcijama na godišnjem nivou zapravo čuva socijalni mir u BiH, jer to čini oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda.

Pogledajte vlasti oba entiteta, izbjegavaju priču o ulozi dijaspore jer bi otvorena saradnja mogla dovesti u pitanje njihove položaje. Ne postoji institucijalno pozivanje privrednika niti garancija da investitor neće doći na udar korupcije i kriminala. Mnogo je oni koji su zainteresovani za ulaganja u BiH, a nije zanemariv broj onih koji su uspjeli. Dijaspora nudi transfer tehnoloških inovacija te stručnog i društveno-političkog znanja.

Dodaje da Bosanci i Hercegovci u Švedskoj posebnu pažnju posvećuju očuvanju bosanskohercegovačke kulture i jezika, a osnivanje državnog ministarstva za dijasporu smatra ključnim korakom.

Osnivanje ministarstva za dijasporu na državnom nivou u BiH moglo bi značajno unaprijediti odnose između matične države i njene dijaspore. To bi omogućilo novi korak u boljem iskorištavanju potencijala dijaspore u ekonomskom, kulturnom i društvenom smislu te doprinijelo jačanju veza između BiH i njenog naroda širom svijeta.

Kao zaključnu misao, Ćatić ističe:

Iseljavanje koje se dešavalo nakon rata je u svakom smislu opasno za BiH, dugoročno gledajući, ali je, s druge strane, ‘rasteretilo’ biroe za zapošljavanje. Jer broj nezaposlenih bi danas bio zasigurno duplo veći da toga nije bilo!

---

Zaključak i poziv na akciju

Iako je dijaspora već decenijama ključni oslonac ekonomske i socijalne stabilnosti Bosne i Hercegovine, nedostatak zakonskog okvira otežava punu iskorištenost potencijala koji imaju građani BiH širom svijeta. Dok susjedi uspješno koriste modele saradnje sa svojim iseljenicima, BiH ostaje bez adekvatne pravne podrške koja bi potaknula masovni povratak, ulaganja i razvoj. Vrijeme je da se konačno usvoji Zakon o dijaspori i pruži konkretan odgovor na pitanje: može li BiH zadržati ili čak ojačati ovog važnog “čuvara socijalnog mira”?

POGLEDAJTE BOSNU VIDEO