BiH od danas i formalno treba da se pridruži zemljama kandidatima u procesu pridruživanja EU

Bosna i Hercegovina će se danas, kako se očekuje, i formalno pridružiti ostalim zemljama kandidatima u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, koji obuhvata kompleksne pregovore i može da traje godinama. Pred BiH je nakon što dobije kandidatski status mnogo posla, a EU ovom odlukom potvrđuje značajno dostignuće u politici proširenja i šalje jasan signal da je uz BiH.

Čelnici Evropske unije sastat će se danas u Briselu kada bi na sjednici najvišeg organa odlučivanja u Evropskoj uniji – Vijeću EU trebali donijeti odluku o dodijeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini za članstvo u EU.

Sastankom predsjeda Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća, a na sjednici će raspravljati o ratu Rusije protiv Ukrajine, energetici i ekonomiji, sigurnosti i odbrani, južnom susjedstvu Evropske unije i vanjskim odnosima.

Bosna i Hercegovina formalno je 15. februara 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji i danas, gotovo sedam godina kasnije, očekuje jednoglasnu podršku 27 država članica za dodjelu statusa zemlje kandidata.

Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo, u decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, na koji je odgovoreno za 14 mjeseci. Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja kao i 655 dopunskih.

Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU, ali je Evropska komisija nakon pregleda odgovora 2019. godine tek usvojila Mišljenje o zahtjevu za članstvo.

Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju EU i pruža smjernice za postepene reforme koji obuhvataju područja demokratije, vladavine prava, osnovnih prava i javnu upravu.

Tek danas bi trebala biti donesena politička odluka o kandidatskom statusu, a potom i faza otvaranja pristupnih pregovora, ali ključni prioriteti i dalje nisu ispunjeni te će na njima novoizabrane vlasti morati nastaviti raditi.

Da bi neka zemlja postala članica Evropske unije neophodno je da ispuni set kriterija koji su dogovoreni na sastanku evropskih lidera u Kopenhagenu 1993. godine i uključuju političke, ekonomske i pravne zahtjeve.

Da bi se pridružila EU, zemlja mora imati stabilnu demokratiju koja poštuje ljudska prava i vladavinu zakona, funkcionalnu tržišnu ekonomiju i sposobnost da preuzme obaveze iz članstva, uključujući pridržavanje političkih, ekonomskih i pravni okvira EU.

Jedan od ključnih političkih kriterija za članstvo u EU je postojanje stabilnih institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava, poštovanje i zaštitu manjina. Država mora imati stabilnu demokratsku vlast koja je odgovorna svojim građanima i koja omogućava miran prijenos vlasti. Takođe mora imati pravni okvir koji garantuje nezavisnost pravosuđa i zaštitu osnovnih prava.

Ekonomski kriteriji za članstvo u EU uključuju postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost suočavanja sa konkurencijom i tržišnim silama unutar EU. Država također mora imati sposobnost da preuzme obaveze iz članstva, uključujući pridržavanje ekonomske i monetarne politike EU.

Konačno, država mora biti u stanju da implementira acquis communautaire, što su regulative EU kojeg se moraju pridržavati sve države članice. Ovo uključuje politike EU o trgovini, poljoprivredi i regionalnom razvoju, kao i njena pravila o slobodnom kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala.

Općenito, kriteriji iz Kopenhagena osmišljeni su tako da osiguraju da nove članice EU budu u mogućnosti da u potpunosti učestvuju i doprinose funkcionisanju Evropske unije.

Posljednje države koje su dobile kandidatski status su Ukrajina i Moldavija, čiji su zahtjevi odobreni u junu, dok je Gruziji odbijen zahtjev.

Osnovana 1957. godine, EU je prvobitno uspostavljena s ciljem unapređenja ekonomske saradnje i smanjenja tenzija među evropskim zemljama. Kako je vrijeme prolazilo, organizacija je proširila svoj opseg na pitanja kao što su trgovina, zaštita životne sredine i ljudska prava.

U 1980-im i 1990-im, EU je počela da se fokusira na svoj proces proširenja, pozdravljajući nove članice iz centralne i istočne Evrope. Ova ekspanzija je viđena kao način promocije stabilnosti i demokratije u regionu, kao i jačanje same EU.

Prvi talas proširenja dogodio se 1995. godine, kada su Austrija, Finska i Švedska pristupile EU. Nakon toga je uslijedilo pristupanje osam zemalja centralne i istočne Evrope 2004. godine, zatim dvije zemlje 2007. i još jedne zemlje 2013.

U 2004. godini u Evropsku uniju primljeno je osam zemalja: Kipar, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta i Slovačka.

Evropska komisija je 2002. godine preporučila da ovih osam zemalja dobije članstvo u EU, a zvanično su primljene u organizaciju 2004. godine.

Ovo je označilo prvo veliko proširenje EU od njenog osnivanja i viđeno je kao pozitivan razvoj kako za nove članice tako i za EU u cjelini. To je pružilo nove mogućnosti za ekonomsku saradnju i političku stabilnost u regionu, kao i izazove za EU u pogledu donošenja odluka i upravljanja budžetom.

Naredno proširenje EU dogodilo se 2007. godine kada su primljene Bugarska i Rumunija. Obje zemlje su podnijele zahtjev za članstvo u EU 1995. godine, a pregovori o njihovom pristupanju započeli su 2000. godine. Ovi pregovori su pokrivali širok spektar tema, uključujući političke, ekonomske i pravne reforme, kao i pitanja koja se odnose na vladavinu prava i ljudska prava.

Evropska komisija je 2006. godine preporučila da se Bugarskoj i Rumuniji odobri članstvo u EU, a zemlje su zvanično primljene u organizaciju 2007. godine.

Ovo je označilo prvo proširenje EU od 2004. godine i pružilo nove mogućnosti za ekonomsku saradnju i političku stabilnost u regionu, ali i izazove za EU u pogledu donošenja odluka i upravljanja budžetom.

Nakon toga, posljednje proširenje Evropske unije desilo se 2013. godine kada je Hrvatska postala 28. članica EU, što je označilo prvo proširenje od 2007. godine.

Hrvatska je postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, nakon dugog i složenog procesa pregovora.

Zemlja je prvi put podnijela zahtjev za članstvo u EU 2003. godine, a pregovore o njenom pristupanju započela je 2005. Ovi pregovori su pokrivali širok spektar tema, uključujući političke, ekonomske i pravne reforme, kao i pitanja koja se odnose na vladavinu prava i ljudska prava.

Evropska komisija je 2011. preporučila da se Hrvatskoj odobri članstvo u EU, a zemlja je službeno primljena 2013. godine.

Zbog procesa proširenja na istočnu i jugoistočnu Evropu, EU se suočila s kritikama koje su se posebno odnosile na rješavanje pitanja poput korupcije i kršenja ljudskih prava u nekim od svojih novijih članica.

U godinama koje su prethodile pristupanju Bugarske EU, postojala je zabrinutost u vezi sa stanjem pravosudnog sistema u zemlji, kao i rasprostranjenošću organizovanog kriminala i korupcije.

Još jedna zabrinutost u vezi sa članstvom Bugarske je uticaj na budžet EU i proces donošenja odluka. Bugarska je bila jedna od najsiromašnijih članica EU i dobila je značajnu finansijsku pomoć od Evropske unije. To je dovelo do zabrinutosti u pogledu održivosti budžeta EU i pravednosti procesa donošenja odluka.

Neki od glavnih kritičara članstva Bugarske u EU uključuju organizacije za ljudska prava, političke lidere i medije.

Mediji su također igrali ulogu u kritikovanju odluke EU da prihvati Bugarsku u članstvo. Mnogi su izvještavali o pitanjima korupcije i kršenja ljudskih prava u zemlji i doveli u pitanje razboritost odluke da joj se odobri članstvo u EU bez da se riješe postojeći problemi.

Na isti način je kritikovano pristupanje Rumunije s obzirom da je ta zemlja imala slične probleme kao Bugarska.

Što se tiče BiH, očekuje se da danas na samitu u Briselu šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije i zvanično dodijele BiH status zemlje kandidata za punopravno članstvo u EU.

Kako je ranije izjavio evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, na ovaj način EU ispunjava ono što je njen dio posla, ali je sada na BiH da pokaže spremnost za ispunjavanje potrebnih kriterija.

Potrebno je da BiH ostvari napredak u osam ključnih oblasti kako bi se održao kandidatski status te provede 14 ključnih prioriteta koje Evropska komisija stavila pred BiH kako bi početak pregovora o članstvu ostao nepromijenjen. Vladavina prava, borba protiv korupcije i pravosudne reforme ostaju ključni prioriteti.