BiH nema podatke o donacijama nakon velikih poplava 2014. godine

U Bosni i Hercegovini ne postoje jasni podaci koliko je novca u vidu grantova i donacija stiglo, te utrošeno na sanaciju štete nakon poplava 2014. godine, objavio je BHRT.

U poplavama u maju i avgustu te godine život je izgubilo više od 20 ljudi, a šteta je procijenjena na oko 1,7 milijardi eura.

Na Donatorskoj Konferenciji u Briselu 2014. godine su delegacije 60 zemalja i 23 međunarodne organizacije, uključujući sve članice Foruma za koordinaciju donatora u Bosni i Hercegovini, obećale pomoć u iznosu od 810,5 miliona eura, od čega 139,7 miliona eura u formi grantova i 670,8 miliona eura u formi kredita, te 41,4 miliona eura za prekogranične aktivnosti. Ministarstvo finansija i trezora BiH nema potpune podatke o prikupljenim i raspoređenim sredstvima koja su preko računa stizala za pomoć poplavljenima. Podaci su ažurirani samo za period 2014. i 2015. godine. Novih podataka poslije tih nema.

Navedeni iznos sredstava je prikupljen u periodu 2014. i 2015. godine. Što se tiče utroška ovih sredstava, Ministarstvo finansija i trezora nije nadležno za praćenje i izvještavanje nego je to obaveza donatora.

Da bi se obezbijeđena sredstva mogla koristiti, preduslov je bio da se na nivou BiH napravi akcioni plan za zaštitu od poplava i upravljanje vodama u BiH. Implementacija se tiče samo onih projekata koja su predviđena akcionim planom. A ukupno procijenjena sredstva za realizaciju Akcionog plana iznose 592,7 miliona KM.

“Par primjera, zaštitini vodni objekti koji se nalaze uz rijeku Savu, u periodu od 2014. do danas je potrošeno oko 16,5 miliona Km, od čega Agencija 4,5 miliona. Bitan projekat je sa Srbijom EU gdje predvidja rekostrukciju 5 vodotoka na području TK od 5 miliona eura”, kaže Almir Prljača iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Prema informacijama iz 2016. godine, Fond solidarnosti za obnovu RS usvojio je informaciju o radu ovog fonda od 1. juna 2014. do 30. juna 2016. godine u kojoj se navodi da je isplaćeno 152,5 miliona KM. Iz Federalne uprave civilne zaštite navode da su iznosi novca o kojima se govorilo nakon poplava znatno manji.

“Dosta je to otišlo i na druge zemlje koje su bile pogođene poplavama. Ono što se implementirano kroz međunarodne institucije to je vrlo teško bilo i doći do tih podataka koliko. Dosta je urađeno u samim vodnim tokovima”, tvrdi Fahrudin Solak, direktor FUCZ.

Delegacija EU od BiH očekuje da se mnogo više angažuje u vezi s ulaganjem u upravljanje rizicima od poplava.

““Evropska unija je najveći donator Programa za oporavak od poplava, a do sada je izdvojeno oko 84 miliona eura za podršku zajednicama pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini. Značajan dio ovih sredstava dodijeljen je BiH u cilju podizanja svijesti o prevenciji poplava, izgradnje kapaciteta civilne zaštite, kao i za implementaciju kratkoročnih i dugoročnih intervencija u oblastima okoliša, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne inkluzije”, kazali su.

Iako nema dokaza da je bilo zloupotreba i da se novac za sanaciju od poplava dodjeljivao na netransparentan način, ipak više međunarodnih organizacija pokretalo je pitanja kako je novac trošen i da li je to činjeno na adekvatan način. Pa su tako otvorenim pismom bivši direktor USAID-a za BiH Dejvid Bart i bivši vojni ataše Ambasade SAD-a Skot Miler, tražili odgovor na pitanje kako je trošen novac namijenjen za sanaciju od poplava. Na blogu ambasade SAD-a – pola godine poslije poplava iz 2014. godine, kritikovali su lokalne vlasti za sporost i neefikasnost, te je mnogo projekata urađeno upravo zahvaljujući angažovanosti Međunarodne zajednice. Tada su, između ostalog, i objavili da je do lokalnih zajednica pogođenih poplavama iz 2014. godine, stiglo vrlo malo ili nimalo novca.