BiH još uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave

Bosna i Hercegovina još je uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave, a od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije nije bilo značajnih napora ka rješavanju tog prioriteta, ocijenio je šef Sekcije za evropske integracije, politička pitanja, odnose s javnošću i informacije u Delegaciji EU u BiH Krasimir Nikolov.

Reforma javne uprave kao i vladavina prava na samom je temelju izgradnje demokratskih principa i toj oblasti, dodaje Nikolov, data je najveća važnost u Mišljenju Evropske komisije, budući da je ta oblast navedena kao jedna od 14 ključnih prioriteta.

Iako su oblasti koje obuhvata reforma široke, pri formulaciji ovog prioriteta Komisija je stavila naročit fokus na postizanje osnovnih koraka prema profesionalnoj i depolitiziranoj državnoj upravi i na razvoj koordiniranog cjelodržavnog pristupa izradi politika.

Nikolov je najavio da će Komisija uraditi detaljnu procjenu u svom redovnom Izvještaju o državi, koji će biti objavljen u junu i još jednom će ponuditi smjernice za prioritete reformi.

Kako je naveo u intervjuu za Ured reforme javne uprave u BiH trenutna kriza uzrokovana pandemijom novog koronavirusa pokazala je koliko je važno imati dobru upravu koja se može baviti hitnim situacijama i socio-ekonomskim implikacijama.

– Ova kriza je ‘lakmus papir’ za kapacitet javne uprave ove države da odgovori na potrebe građana. Za to je potrebna politička podrška na najvišem nivou za koordinirani pristup. Kriza nije vrijeme za podrivanje povjerenja javnosti u vlast i politička sporenja, ali efikasno upravljanje krizom zahtijeva ispravnu koordinaciju između svih nivoa vlasti – kazao je.

Usvajanje cjelodržavnih okvira i akcionih planova za reformu javne uprave i upravljanje javnim finansijama je zaista ključno, smatra Nikolov, ali to je samo jedna od mnogih preporuka koje se kreću od osiguranja profesionalne državne službe, zasnovane na zaslugama do uspostavljanja političkog tijela za donošenje odluka koje će voditi i koordinirati reforme.

– Za uspjeh je potrebna politička posvećenost. Nedovoljna politička podrška od strane svih nivoa vlasti je do sada sprečavala koordinisano provođenje reformi – stava je Nikolov.

Trenutni zastoj u reformama potrebno je prevazići, naglašava, te razmisliti o mogućnosti produženja roka važenja Strateškog okvira za reformu javne uprave (2018-2022) i Akcionog plana, ako to neće predstavljati političke ili pravne probleme.

Podvukao je da države koje žele pristupiti Evropskoj uniji trebaju ispunjavati reforme koje su obećale, ali Nikolov ističe da će neuspjeh vlasti u provođenju reformi negativno uticati na kvalitet života bh. građana, kvalitet usluga koje se pružaju građanima, preduzećima, investitorima i potrošačima, a država će nastaviti da kasni za ostatkom regiona.

– Osnovna posljedica odugovlačenja, opiranja ili pasivnog opstruiranja reformama javne uprave je ozbiljan gubitak kredibiliteta i povjerenja na domaćem i međunarodnom nivou. Ako nema opipljivog napretka u reformama tražit će se opcije za život i preduzetništvo ne u BiH, već na drugom mjestu – upozorava Nikolov.

EU trenutno finansira tekuće IPA projekte u ovoj oblasti s 12,5 miliona eura i uskoro će ovaj iznos biti povećan za iznos od 3,5 miliona eura.

Napomenuo je da je Fond za reformu javne uprave važan instrument za prikupljanje sredstava i mehanizam koordinacije između donatora i vlasti BiH za provođenje dogovorenih strateških ciljeva te bi bio gubitak nemati ga.

Nikolov smatra da bi usvajanje Strateškog okvira i pronalaženje rješenja za bolji aranžman koordinacije te dobro upravljanje Fondom, bilo viđeno od EU i ostalih međunarodnih donatora kao znak da su donosioci odluka iz BiH posvećeni daljim reformskim naporima.

Međutim, sredstva se neće davati na humanitarnom osnovu, dodaje Nikolov, te ako donatori zaključe da BiH nije kredibilna u izgradnji depolitiziranog, profesionalnog i odgovornog administrativnog sistema, počet će preusmjeravati svoju podršku negdje drugo.

– Fond za reformu javne uprave se ne može finansirati samo donatorskim sredstvima. Sve veća politička odgovornost za reforme zahtijeva kredibilnu budžetsku odgovornost. Ovo je jedan cilj za koji je neophodna politička posvećenost sa svih strana – poručio je.

Kako je zaključio šef Sekcije za evropske integracije, politička pitanja, odnose s javnošću i informacije u Delegaciji EU u BiH Krasimir Nikolov, ubrzanje ili usporenje kretanja BiH ka članstvu u EU zavisit će od opipljivih reformskih koraka koje će preduzeti javne vlasti, a ne od nove metodologije EU.