BiH jedina bez evropskog broja za hitne slučajeve

Može se proputovati cijela Evropa i svugdje će putnik ili turista u nevolji nazvati broj za hitne slučajeve 112 kako bi dobio pomoć, bez obzira da li mu treba ljekarska, policijska ili neka druga intervencija.

Jedinstveni evropski broj 112 je u funkciji u Hrvatskoj od 2005, u Srbiji i Crnoj Gori od 2015. godine. U BiH, međutim, broj za hitne slučajeve u jednom entitetu – Federaciji BiH je 112, a u drugom, Republici Srpskoj, 121.

Fahrudin Solak, direktor Uprave civilne zaštite Federacije BiH, za Radio Slobodna Evropa naglašava da bi pomoć unesrećenim bila brža i bolja da je tako i u BiH, jer bi poziv na ovaj broj alarmirao sve službe zaštite i spašavanja.

“Kad se primi poziv na 112 znači da su istovremeno alarmirane sve strukture zaštite i spašavanja, tj. obaviještene o eventualnoj nesreći. Nema potrebe da se zove neka specijalizirana jedinica, niti policija, niti hitna pomoć, dovoljno je okrenuti 112 i svaka komunikacija će dolaziti s tog broja i od osobe koja je primila poziv. Iz operativnog centra će se dalje komunicirati i dogovarati koje vrste tehničke pomoći ili specijalizovane namjene treba pružiti, koliko kola hitne pomoći, vatrogasaca, policije, itd. Uglavnom, poziv na 112, će ubrzati odgovor na nasreću a takođe, postojaće zapis kada je neko zvao i kada se izašlo na intervenciju, da ne bude kasnije čekali smo toliko i toliko dugo, a pomoći nije bilo”, kaže Solak.

Još u oktobru 2017. godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog dopuna Zakona o komunikacijama kako bi se uveo jedinstveni broj 112 u cijeloj BiH. Međutim, prijedlog je zastao u parlamentarnoj proceduri. Do sada je u starom sazivu Parlamenta BiH dobio podršku u Predstavničkom domu, dok do Doma naroda nikada nije ni stigao. Najveće protivljenje pokazali su poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji smatraju da se radi o prenosu nadležnosti, s entiteta na državu.

“Cijela oblast civilne zaštite je u nadležnosti entiteta i Republika Srpska će naći način da to odbrani”, poručila je poslanik te stranke Dušanka Majkić na sjednici Parlamenta.

Sada, na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li ostaje pri istom stavu zajedno sa partijskim kolegama i kako gleda na to što cijela Evropa ima jedinstven broj, Majkić kaže:

“To što je cijeloj Evropi ne znači da mi u BiH nemamo svoje specifičnosti koje nisu u cijeloj Evropi. Umjesto da se tragalo za zajedničkim dogovorom koji bi mogao neke stvari promijeniti, kod nas se išlo đonom da se uzme sve. E, pa ne može tako. U ovoj zemlji ne postoji saglasnost o mnogo važnijim pitanjima, pa tako ni o ovom”, kaže Majkić.

“To je priča”, podsjeća Majkić, “koja se povlači već šest, sedam godina”.

“Uvođenje broja 112 je primamljivo, jer Ministarstvo sigurnosti BiH dobija velika novčana sredstva, a neki su vidjeli sebe na ključnim kadrovskim mjestima ako se na nivou BiH uredi pružanje pomoći i spašavanje unesrećenih. Postoji već okvirni zakon o spašavanju gdje je precizno napisano šta je nadležnost sektora koji se time bavi u Ministarstvu sigurnosti. Sve se nekako ide na silu a na silu se ne može ništa”, kaže Dušanka Majkić.

Vlatko Drmić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, navodi da nema govora o prenosu nadležnosti, jer je predviđeno da mogu ostati i neki pojedinačni brojevi za hitne slučajeve.

“Jedinstveni evropski broj 112 za hitne slučajeve nije u suprotnosti s postojanjem i drugih brojeva za ovakve situacije. Postoje zemlje u EU koje pored broja 112 imaju i druge brojeve. Ali, činjenica je da se u mnoge automobile već ugrađuju čipovi koji, kad se ukaže potreba, automatski pozivaju broj 112”, navodi Drmić.

“Kad dođe turista iz Zapadne Evrope u BiH, ako ima neki incident, bez obzira što će se automatski pozivati 112, neće biti nikakvog odgovora na teritoriji BiH. Kad su u pitanju nadležnosti, dopunama zakona je predviđeno da 112 bude jedinstven za BiH a kako će se on urediti, odnosno sama tehnika – od toga ko će primiti poziv, na koje načine će ga obraditi, u koji će centar za pomoć proslijediti, to će se precizirati podzakonskim aktom koji će biti urađen zajedno s Ministarstvom sigurnosti i nadležnim entitetskim službama”, kaže Drmić.

Saradnju koja već postoji između nadležnih službi svih nivoa vlasti, jedinstveni broj za hitne slučajeve bi “ozakonio” i nestala bi priča o nadležnostima i granicama opština, kantona i entiteta.

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite smatra da je suvišno postavljati pitanje ko je na kojem prostoru nadležan, jer se radi o ljudima kojim je potrebna hitna pomoć u različitim, teškim situacijama.

“Ovdje u BiH se sve češće postavlja pitanje te famozne nadležnosti, a ljudi su i dalje u nesreći, u poplavi, u vatri, izgube se na nepristupačnim terenima i slične situacije. A mi pričamo o nadležnostima. Kad je čovjek u nevolji nema nadležnosti. Tada svi trebaju pomoći u kapacitetu koji imaju. Mi drugima i sada pomažemo, dođu u federaciju službe iz RS ili mi odemo kod njih. Te se stvari u praksi dešavaju ali bi sve bilo brže kada bi postojalo institucionalno uvezivanje”, poručuje Solak.

Broj 112 je dostupan u svim zemljama članicama EU, zemljama koje nisu u EU, kao i u onim koje su na putu da postanu članice. U upotrebi je i u nekim zemljama izvan Starog kontinenta, na primjer u Južnoafričkoj Republici.

BiH se obavezala da će na putu integrisanja, preuzimajući pravnu stečevinu EU, uvesti jedinstveni evropski broj 112, na šta je obavezuje i direktiva o univerzalnoj usluzi za pružanje pomoći u hitnim slučajevima.