BiH je na dnu evropske ljestvice kada je u pitanju rodna ravnopravnost

Drugi izvještaj „Indeks rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini 2023“, koji je razvio Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) 2013. godine, predstavljen je danas u Sarajevu. Ovaj je indeks prepoznat u Evropskoj uniji kao važan alat za analizu stanja rodne ravnopravnosti u društvu, kao i za poređenje aktuelnih trendova i trenutne situacije na nivou EU. Indeks predstavlja podatke u šest ključnih domena: Posao, Novac, Znanje, Vrijeme, Moć i Zdravlje.

Prvi „Indeks rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini“ objavljen je 2022. godine, predstavljajući pionirsku inicijativu institucija BiH da izračunaju ovaj indeks u skladu sa EIGE metodologijom. Imajući u vidu važnost prikupljanja statističkih podataka na putu BiH ka Evropskoj uniji, posebno nakon sticanja kandidatskog statusa i mogućeg skorog otvaranja pregovora, Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za statistiku BiH i UN Women, u okviru prijelazne faze projekta „Podrška za rodnu ravnopravnost“ koji finansira Švedska, izradile su drugi ovakav izvještaj.

„Prema rezultatima Indeksa možemo zaključiti da se BiH nalazi na dnu evropske ljestvice po pitanju rodne ravnopravnosti u svim izračunatim domenama. Rezultat Indeksa 2023. u BiH u domeni Znanja je 58,4 – za 0,3 boda niže u poređenju sa prethodnim Indeksom, a za 5,2 bodova niži od EU prosjeka. U domeni Moći, BiH je imala rezultat od 49,1 , dok je prosjek u EU 54,7. Ono što zabrinjava je da su bodovi u većini domena ovogodišnjeg Indeksa rodne ravnopravnosti niži nego kod prethodnog iz 2022, što ukazuje na stagnaciju u postizanju rodne ravnopravnosti u BiH“, kazala je Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH.

BiH najbliža rodnoj ravnopravnosti EU u domeni Zdravlja

Ona je dodala da je zbog nedostatka pojedinih istraživanja i dostupnosti podataka, Agencija za statistiku bila u mogućnosti izračunati parcijalni Indeks rodne ravnopravnosti za BiH – za tri pune domene (Znanje, Vrijeme i Moć) i dodatne pod-domene (Rad i Zdravlje).

Nadalje, naglasila je da je BiH najbliža rodnoj ravnopravnosti EU u domeni Zdravlja (88,5 bodova), naročito u njenoj pod-domeni Pristup zdravstvenom sustavu (97,3 boda), te da je rodna ravnopravnost najmanje izražena u domeni Moći (54,7 bodova).

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Samra Filipović-Hadžiabdić, kazala je da je Indeks rodne ravnopravnosti važan jer omogućava mjerenje napretka ili nazatka u stanju rodne ravnopravnosti u najvažnijim oblastima društvenog života u BiH.

„Agencija za ravnopravnost spolova BiH kontinuirano insistira na sistemskom prikupljanju i obradi podataka razvrstanih po spolu.

To je obaveza koja proističe iz Zakona o ravnopravnosti spolova, kao i pretpostavka informirane i sveobuhvatne pripreme i provedbe politika. Agencija u kontinuitetu radi sa institucijama BiH na unapređenju rodno razvrstanih podataka, u čemu je ostvaren vidljiv pomak“, dodala je Filipović-Hadžiabdić.

Nužnost rodne ravnopravnosti u političkim odlukama

“Drugi Indeks rodne ravnopravnosti ističe posvećenost BiH evropskoj integraciji i rodnoj ravnopravnosti“, istakla je predstavnica UN Women u BiH, Jo-Anne Bishop.

„Dok težimo napretku, indeks pruža vrijedne uvide u stanje rodne ravnopravnosti, osvjetljava područja za unapređenje, i naglašava nužnost rodne ravnopravnosti u političkim odlukama. U kompleksnom procesu EU integracija, ovo je važan alat za prikaz budućnosti u kojoj svi imaju jednake mogućnosti i prava“, dodala je Bishop.

Indeks rodne ravnopravnosti predstavlja statistički legitiman, objektivan i savremen alat za poređenje stepena rodne ravnopravnosti sa zemljama regije i Evropske unije, kojim se uspostavlja praćenje napretka u postizanju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.

Indeks je u cijelosti dostupan ovdje.