Janez Lenarčič, komesar EU
BiH je mogla tražiti pomoć od EU nakon posljednjih poplava. Zašto nije?
Mehanizam uvijek može biti od pomoći u ovakvim slučajevima, ali je potrebno da zemlja uputi zvanični zahtjev za pomoć te da postoji kapacitet koji države članice mogu ponuditi, a ako to ne mogu učiniti, da postoji kapacitet za pomoć unutar EU strateške rezerve
Bosna i Hercegovina od prošle godine punopravna je članica Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, evropskog okvira solidarnosti za pomoć zemljama pogođenim katastrofama, ali nije tražila pomoć nakon posljednjih poplava koje su pogodile područje sjevernog dijela države.
Kazao je to Feni komesar Evropske unije za upravljanje krizama Janez Lenarčič tokom intervjua koji je organizirala Evropska Redakcija (European Newsroom – enr), čiji je Fena član.
Zvaničan zahtjev
On je naglasio da Mehanizam uvijek može biti od pomoći u ovakvim slučajevima, ali je potrebno da zemlja uputi zvanični zahtjev za pomoć te da postoji kapacitet koji države članice mogu ponuditi, a ako to ne mogu učiniti, da postoji kapacitet za pomoć unutar EU strateške rezerve.
– To su potrebni parametri. Koliko ja znam, Bosna i Hercegovina nije tražila pomoć nakon nedavnih poplava, ali je zatraženo nekoliko drugih stvari. Tražili su mapu, što je aktiviran Copernicus sistem za upravljanje u hitnim situacijama – pojasnio je komesar.
U pitanju su vrlo korisne mape jer one uvelike pomažu u prepoznavanju razmjera štete od katastrofa poput poplava i to je urađeno za Bosnu i Hercegovinu, ali je postojao zahtjev za tim.
– I to je učinjeno kroz Aristotelov program. Riječ je o posebnom programu koji se priprema na zahtjev država članica koje žele znati s kakvom se opasnošću suočavaju. Te stvari su učinjene za Bosnu i Hercegovinu, ali oni nisu tražili pomoć u smislu timova koji bi pomogli u odgovoru na poplave. Ako se to dogodi siguran sam da će takva pomoć biti pružena – naglasio je Lenarčič.
Uparijediti Civilnu zaštitu
No, smatra da se Bosna i Hercegovina sama suočila s poplavama, navodeći da je sam svjedočio da BiH ima solidne kapacitete civilne zaštite, koji bi se ipak, dodaje, mogli unaprijediti posebno u smislu koordinacije između tijela civilne zaštite dva bh. entiteta uz uvažavanja krovne uloge Ministarstva sigurnosti u tom smislu.
– Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je naša kontakt tačka i to je jedina kontakt tačka. I nema drugog načina, čak je i u Njemačkoj tako, civilna zaštita je u nadležnosti saveznih pokrajina (Lander), ali mi jedino komuniciramo s Berlinom to jednostavno tako funkcionira. To su evropski mehanizmi civilne zaštite – podvukao je.
Spasioci u Turskoj
Kaže da je proces pridruživanja BiH EU mehanizmu civilne zaštite tekao jako dobro u završnoj fazi pristupanja. No, nakon zemljotresa u Turskoj BiH je poslala spasioce, ali to se nije dogodilo kroz Mehanizam civilne zaštite EU, što je, kaže Lenarčič, šteta jer da jeste, Evropska komisija bi pokrila veliki dio troškova prijevoza.
– Dakle, postoje prednosti u članstvu u Mehanizmu koje Bosna i Hercegovina još uvijek nije u iskoristila. No, insistiramo da mora postojati priznanje koordinacijske uloge Ministarstva sigurnosti u Sarajevu, koje je naša kontakt točka – zaključio je komesar Evropske unije za upravljanje krizama Janez Lenarčič.
