BiH je danas u novim borbama za izgradnju mira, demokratsku konsolidaciju i integraciju u EU

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hecegovine ANUBiH, danas je organizarala Okrugli sto na temu “Trideset godina od međunarodnog priznanja države Bosne i Hercegovine i prijema u UN”.

Jadna od uvodničara, akademik Mirko Pejanović, podsjetio je da je 1991. i 1992. godine, Bosna i Hercegovina “bila u velikom nastojanju da kao i druge jugoslovnske republike postigne svoj suverenitet i nezavisni državni pravni status” .

Prije 30 godina BiH je pored mnogih teškoća i izazova uspjela da organizira refrendum građana o nezavisnosti na kojem se 65 posto građana BiH, odnosno 99 posto onih koji su izašli na referendum, izjasnilo da njihova država bude u statusu suverene i nezavisne države.

– Uz međunarodnu podršku i preporuke Badinterove komisije referendum je organizovan pod dva uslova. Prvi je da glasaju svi građani neovisno o razlici među njima, a drugi da refrendum bude pod međunarodnom kontrolom. Da podsjetim, u 16 regionalnih centara bilo je 600 međunarodnih posmatrača. Referendum je uspješno izveden i to je bila interncionalizacija bosanskog pitanja, odnosa prema državi BiH. Nakon toga znamo da je BiH prošla kroz odbranu, postpisan je Dejtonski mirovni sporazum i od tada živimo u jednom postdejtonskom vremenu. Prošlo 30 godina od članstva u UN. Gdje je naša država danas i koliko joj je to pomoglo? BiH je danas u novim borbama za izgradnju mira, za demoratsku konsolidaciju, za integraciju u EU. Tada će BiH biti mnogo više stabilna, prospritetna država, pruhvatljiva za njene građne – kazao je Pejanović.

Članica ANUBiH, Adila Pašalić Kreso, govorila o UN konvenciji o pravima djeteta koja je donesena 1989. gopdine, a koju je ratificirala tadašnja SFRJ kao i još 196 zemalja.

– Ta konvencija je značajno promijenila odos prema djetetu od tog vremena. Kod nas je ubrzo poslije donošenja te konvencije bio rat i agresija. Tek sa omostaljenjem, dobivanjem državnosti, članstvom u UN-u naše nove države mi smo počeli obraćati pažnju na konvenciju. Ona je dosta utjecala na sve naše zakone, dokumente, deklaracije. Država je dosta toga uredila na papirima, ali ima još mnogo toga sa čime se možemo boriti, najviše s predrasudama odraslih, s tardicijskim i konzervativnim načinima odnosa prema odgoju – kazala je Pašalić Kreso.

Novi član ANUBiH fra Mile Babić kazao je da je Bosna od Kulina bana do danas imala svoj kontinuitet i identitet.

– BiH je imala je pluralno jedinstvo, stalno smo bili samostalna geopolitička jedinica i to malo koje zemlje imaju. Što je važno mi smo imali muliti konfesionalnost u BiH i naše religije su bile univerzalene. Imali smo univerzalni etnos i moral, to nas je u Drugom svjetskom i prošlom ratu na neki način sačuvalo. Sačuvali smo moralnu i humanističku spstancu. Uz sve pritiske ideologija ljudi su ipak preživjeli i zaliječili svoje rane te osnažili svoju demokratki državu, institucije i tradicije – kazao je Babić.