BiH između dejtonske stvarnosti i EU budućnosti

Za manje od mjesec dana Bosna i Hercegovina je dva puta bila tema razgovora ministara spoljnih poslova EU. Novembarsko zasjedanje Savjeta EU prošlo je u znaku inicijative Hrvatske na prioritetnoj ustavnoj primjeni rezultata izbora i reformi Izbornog zakona. Decembarskoj raspravi minisatra zemalja članica prethodilo je otvoreno pismo tri nekadašnja visoka predstavnika koji su upozorili EU na miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH. Šefica diplomatije EU Federika Mogerini, kojoj je otvoreno pismo i bilo upućeno, kaže da se, za početak, lideri u BiH moraju ohrabriti da preuzmu odgovornost i što prije formiraju vlast kako bi nastavili sa reformskom agednom u zemlji, piše Deutsche Welle.

”Bila sam svjedok neočekivano dobrih koraka koje je BiH uspjela da ostvari u periodu od 2014. godine do danas. Naravno da poslije izbora ima poteškoća. Država ima specifično uređenje, ali sam i pored toga uvjerena da lideri kao i narod u BiH mogu ujedinjeni da napreduju u reformama”, poručila je Mogerini.

Ona je ocijenila da će i pitanje izbora u BiH morati da bude rješavano ” što je prije moguće”, ali tek pošto se uspostavi vlast i nastavi reformski proces.

”Potrebno je naći pravi balans između jedinstvenog uređanja zemlje i EU standarda. Vjerujem da kada se formira vlast, a reformaska agenda nastavi, da će i ovo pitanje biti rješavano na kooperativan način”, zaključila je Mogerini.

U kancelariji šefice EU diplomatije Federike Mogerini potvrdili su za DW da je Fedrika Mogerini razmotrila otvoreno pismo tri nekadašnja visoka predstavnika u BiH i naglasili da se pozicija EU nije promijenila.

”Legalnost izbornog procesa za članove Predsjedništva BiH se ne dovodi u pitanje. Mi ponavljamo neophodnost brzog formiranja zakonodavnih i izvršnih tijela vlasti uključujući i iznalaženje rješenja kada je riječ o Domu naroda Federacije BiH. EU ostaje posvećena pružanju podrške vlastima u BiH na iznalaženju rješenja za reformu izbornog zakonodavstva u skladu sa odlukom domaćih sudova i vladavinom prava, a u cilju ispunjavanja odluka međunarodnih sudova i evropskih standarda”, izjavila je za DW portparolka Evropske komisije Maja Kocijančić.

Otvoreno pismo nekadašnjih visokih predstavnika Pedija Ešdauna, Kristijana Švarc-Šilinga i Karla Bilta ministri spoljnih poslova EU tokom debate o BiH ”nisu ni spominjali” izjavila je šefica diplomatije Hrvatske Marija Pejčinović Burić.

”Ja sam se samo na njega pozvala odbacijući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema instituacijama EU s obzirom da se miješa u njihov rad i odluke. Očigledno da pismo nije imalo efekat koji je želilo”, zaključila je Pejčinović Burić.

Ona je navela da su u raspravi o BiH u Savjetu EU” spomenute najvažnije teme” od formiranja vlasti preko izbornog zakona i refomske agende.

”Hrvatska je ponovila stav da je važno da se što prije pristupi izmjeni izbornog zakona, a da se u implementaciji izbornih rezulata mora primijeniti presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić, a vezano za formiranje Doma naroda Federacije”, kaže Pejčinović Burić.

Ocjenjujući da je Ustavni sud zaključio da je ovo načelo ”natkriljujuće” i da važi i za druga pitanja kada je riječ o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, Pejčinović Burić je u Briselu ponovila nadu da će ono biti primijenjeno u sprovođenju izbornih rezultata na svim nivoima u BiH.

Da EU mora ozbiljno da se pozabavi situacijom u BiH jer postoji ”sukob između Dejtonskog sporazuma koji je činjenica i evropskih očekivanja što je budućnost BiH”, poručio je šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak. I sam nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Lajčak kaže da je upoznat sa otvorenim pismom iako njemu ”nisu predložili da ga potpiše”.

”Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH politizacija njihove situacije. Treba da se radi na tome da se oni osjećaju ravnopravnim, da osjećaju da imaju svoju političku reprezentaciju i da nemaju tih problema koje oni očigledno imaju”, kaže Lajčak.

On je ocijenio da dosadašnji način komunikacije ”samo pogoršava stvari” u BiH, ali i da je činjenica da izbor Željka Komšića kao predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH nije u duhu Dejtonskog sporazuma.

”Taj izbor je u skladu sa pismom, ali ne i duhom Dejtonskog ustava. Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i da kao rezultat toga Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svog člana Predsedništva”, kaže Lajčak.

On je poručio da se sukob između ”dejtonske stvarnosti” i ”evropske budućnosti” BiH mora rješavati sistemski i da je jedno od prvih očekivanja od BiH da se poslije formiranja vlasti rješava pitanje Izbornog zaokona. U EU kažu da je povodom postizborne situacije u BiH u kontaktu” sa svim činiocima, uključujući i zemlje članice”. U Savjetu ministara EU i ovoga puta naglašavaju svoju posvećenost perspektivi BiH kao ”suverene, ujedinjene i jedinstvene” države. Ponavlja se zahtjev svim političkim domaćim liderima da se ”konstruktivno angažuju” na formiranju vlasti u zemlji kako bi se omogućio ”nastavak reformskog procesa i puta BiH ka EU”. Napominje se da je u toku izrada mišljenja Evropske komisije o ispunjenosti uslova za kandidatski status BiH što bi trebalo da bude gotovo sljedeće godine, a da je trenutni prioritet države formiranje svih nivoa vlasti sa posebnim akcentom na ”nalaženje rješenja za Dom naroda Federacije BiH”.

”Važno je da BiH ima vlast na svim nivoima kako bi napredovala u svom refromskom programu, ali i razumijemo potrebu za izbornim zakonom. Ostajemo posvećeni obezbjeđivanju podrške vlastima da nađu održivo rješenje za formiranje Izbornog zakona u skladu sa domaćim i međunarodnim sudovima i vladavinom prava”, zaključuje se u Savjetu EU.