BiH isporučila Srbiji dvojicu “opasnih” Afganistanaca

Dvojica od petorice migranata iz Afganistana, koji su u februaru ove godine uhapšeni na području Sarajeva i Bihaća pod sumnjom da su povezani s međunarodnim terorizmom, izručeni su Srbiji, potvrdio je u telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Više detalja o tome zašto su deportovani baš u Srbiju, te je li ona zemlja iz koje su ušli u BiH, nije objavljeno. Pri tome je iz saopštenja Službe nakon hapšenja bilo jasno da će biti protjerani, te da se vršila provjera njihovog identiteta u saradnji s „partnerskim agencijama i zemljama porijekla“.

Dok zvaničnih informacija o tome kako je donesena odluka nema, Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu kaže kako je, prema njegovim saznanjima, sve urađeno na osnovu saradnje s nadležnim agencijama u Srbiji.

„Srbija je u dogovoru prihvatila protjerivanje. S obzirom na to da nisu naveli da su prijetnja po nacionalnu sigurnost i u Srbiji, po prvi put se izrekla ova mjera protjerivanja za dva strana državljana porijeklom iz Afganistana“, kaže Ahić za RSE.

Ono što je potvrđeno ranije iz Ministarstva sigurnosti BiH, jeste da je reč o migrantima koji su ilegalno ušli u BiH.

„Provjeravaju se drugi podaci, činjenice i okolnosti. Ilegalno su ušli u BiH, provjeravamo čitav taj njihov put, čitav taj njihov boravak”, kazao je novinarima ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Ipak, ne zna se da li su migranti porijeklom iz Afganistana, starosti od 22 do 34 godine, bili u komunikaciji sa nekim iz Bosne i Hercegovine, te pod kakvim optužbama su deportovani u Srbiju.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležne Uprave granične policije Srbije do ovog trenutka nisu odgovorili na pitanja RSE o izručenim migrantima iz Afganistana, gdje se nalaze, kao i to da li se i u Srbiji istražuju njihove eventualne veze sa međunarodnim terorizmom.

‘Po Sporazumu o readmisiji’

Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava kaže kako je njihova deportacija po svemu sudeći urađena na osnovu Sporazuma o readmisiji, te da, ukoliko su iz Srbije ušli u BiH, Srbija ima obavezu da ih prihvati. Također, podsjeća i da svaka od zemalja na osnovu procjene nadležnih agencija ima zakonsko pravo da „otkaže boravak, ili donese neku drugu odluku o primeni udaljenja i neispunjenosti uslova za boravak iz bezbednosnih razloga“.

Ne treba, smatra Kovačević da čudi zašto nema detaljnijih informacija o okolnostima izručenja:

„Takve odluke se uglavnom, barem u Srbiji, iz onih slučajeva koje smo mi radili, ne obrazlažu, jer su u pitanju operativni podaci, odnosno oni koji se ne čine dostupnima javnosti. Teško je komentarisati individualne slučajeve, ako se ne zna više o tim ljudima. Sad, kako su u BiH bezbednosni rizik, a u Srbiji nisu, to je vjerovatno pitanje za Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) koje je to koje prihvata ljude nazad. Ne može Bosna da vrati ljude u Srbiju nazad bez da nadležni organi Republike Srbije, što je MUP, ne prihvati te ljude nazad.“

Trojica čekaju potvrde

Za sudbinu trojice koji su ostali u BiH, pod sumnjom za terorizam i jednim pod sumnjom za trgovinu ljudima, a koji je uhapšen s istom grupom, Ahić kaže kako su oni još uvijek u azilantskom centru u Istočnom Sarajevu pod nadzorom Službe za poslove sa strancima.

„Za njih se još uvijek čekaju potvrde da li će biti protjerani ili će ostati pod jednom od mjera u BiH da im se ograniči kretanje ili neke blaže mjere zabrane“, kaže Ahić.

Iako je ovo prvi slučaj protjerivanja migranata i izbjeglica iz BiH za koje se sumnja da su povezani s terorizmom u Srbiju, nije prvi da se otkrije da ih ima.

U novembru prošle godine ministar Mektić je, u izvještaju koji je podnio Vijeću ministara BiH, naveo kako se pod prismotrom nalazi 12 migranata za koje se sumnja da se mogu dovesti u vezu s terorizmom. U izjavi za novinare nakon sjednice, Mektić je obrazložio da za njih postoji procedura.

“Te osobe, za koje postoji određena indicija ili sumnja, mi izdvajamo i stavljamo ih u imigracioni centar, određujemo im mjeru detencije, znači zabrane kretanja i u međuvremenu vršimo određene provjere kako bi došli do stvarnog identiteta tih osoba i kako bi provjerili o kakvim se osobama zaista radi. Mi smo registrovali jedan broj tih osoba, te se osobe nalaze u detenciji i mi radimo ovaj drugi dio operativnog posla“, rekao je Mektić novinarima.

Ni za ove, baš kao ni za posljednje slučajeve u javnosti nije bilo detaljnijih obrazloženja nadležnih.