BiH i dalje hronični bolesnik, rješenje je status kandidata za članstvo u EU

Bosna i Hercegovina je i 23 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma poligon za prepucavanje lidera unutar zemlje, susjedne države često odmažu konsolidaciji stanja u toj zemlji, a kao rješenje za stabilizaciju stanja se vidi da BiH stekne status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, izjavio je direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov za Anadolu Agency (AA).

Na dan kada je prije 23 godine parafiran Dejtonski sporazum, kada je službeno okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, Popov je ocijenio da je BiH i dalje “hronični bolesnik na Balkanu”, te da “što je najgore, niko nema ideju šta sa tim dalje da se uradi”.

“Ona je i dalje poligon za prepucavanje nacionalnih lidera unutar BiH, na osnovu čega ubiraju poene i homogenizuju svoje biračko tijelo. Susjedne države na neki način, ne da ne pomažu previše u konsolidaciji stanja u BiH nego, naprotiv, često i odmažu, a ujedno se u to miješaju i neke sile sa strane”, rekao je on.

Kako je objasnio, ni sama EU, a ni međunarodna zajednica nemaju ideju šta dalje, što se vidjelo u dva pokušaja do sada, jer se odmah shvatilo da je Dejtonski sporazum obezbijedio prekid rata, ali ne i uslove za održiv i trajan mir.

“Tu se kao moguće rješenje vidjelo da se na neki način nađe modus za put BiH ka EU. Međutim, i to je otežano zbog toga što nije implementirana važna odluka Suda (Evropskog suda za ljudska prava) po presudi ‘Sejdić i Finci’, i to je bio jedan od razloga zašto BiH do sada nije postala kandidat za članstvo u EU. Novoizabrani član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na inauguraciji obećao da će on učiniti sve da BiH stekne status kandidata, tako da ostaje da vidimo šta će od toga biti. Mislim da je to jedina dobitna kombinacija i da se onda kroz taj proces na neki način stabilizuje stanje u BiH”, dodao je Popov.

Upitan o mogućnosti Dejtona 2 i šta bi on podrazumijevao, Popov je odgovorio da bi taj sporazum mogao da se dovede u kontekst ideje o razmjeni teritorija i rješavanja problema Kosova.

“Mislim da su skoro svi sad u isčekivanju, kada je riječ o odnosima u čitavom regionu, sve je vezano za rješenje problema Kosova. Zavisi kakav će model rješenja problema Kosova biti i od toga će zavisiti dalje odnosi u regionu”, istakao je.

Ako se prihvati princip razmjene teritorija, Popov se pribojava da počinju “igre bez prestanka, igre bez granica, gdje su sve varijante otvorene – od ‘velike Albanije’, ‘velike Srbije’, ‘velike Hrvatske'”.

“Onda to neće biti ona igranka iz devedesetih godina, imajući u vidu nestabilnost u cijeloj Evropi, trendove koji tu počinju da duvaju naveliko, nove odnose između velikih sila, nepredvidivog Trumpa u Americi, globalnu nestabilnost, tako da u tom slučaju će onda početi malo veća igranka nego što je bila devedesetih”, smatra Popov.