BiH godišnje gubi milijardu KM zbog šverca cigareta i duhana

Legalno tržište duhanskih proizvoda je od 2010. do 2020. godine smanjeno za više od 56 posto. Gubici u punjenju budžeta mjere se stotinama miliona maraka. Ipak, akcize na duhan su sve veće što direktno utiče na formiranje cijena. Domaća duhanska industrija gotovo i ne postoji, a udio domaćih prozvođača na tržištu je zanemariv.

Zbog crnog tržišta svi su na gubitku osim švercera. Prošle godine službenici Uprave za indirektno oporezivanje zaplijenili su cigarete i duhan u vrijednosti većoj od 2,5 miliona maraka, javlja BHRT.

– Što se tiče samih aktivnosti u ovoj 2021. godini također je proveden određeni broj akcija, ali zadnja akcija gdje smo imali praktično spriječen pokušaj krijumčarenja cigareta u vrijednosti od milion i 608 hiljada maraka je najznačajnija zapljena koju su naši službenici uradili, ističe portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Neusklađenost trošarina sa standardom života, kažu ekonomsti, dovela je do toga da fabrike duhana u BiH ili su ugašene, poput onih u Mostaru i Banjoj Luci, ili veoma malo proizvode poput Fabrike duhana Sarajevo. Prodaja na crno onemogućila je plasman domaćih duhanskih proizvoda.

– Tako da smo mi ovdje prinuđeni da se borimo, ali mi smo praktično na samom izdisaju i vrlo vjerovatno da će ova proizvodnja duvana u Bosni i Hercegovini vrlo brzo da isčezne… Ovdje ima ona narodna izreka koja kaže, da bi krava dala više mlijeka treba je nahraniti, a ne tući, kaže Svetozar Mihajlović, suvlasnik preduzeća Duvan Bijeljina.

Vrijednost kutije cigareta s markicom koja košta pet maraka, zapravo je pola marke, jer se 4,5 marke odnose na akcize i PDV. Svake godine Bosna i Hercegovina, radi razvijenog crnog tržista, gubi jednu milijardu maraka.

Za razliku od zemalja Evropske unije, u Bosni i Hercegovini novac od trošarina se ne koristi za ulaganje u zdravstvo već za popunjavanje budžetskih rupa.

– Taj novac, pošto su u pitanju akcize, prema trenutno važećim zakonima ide u tekuću budžetsku potrošnju. Ono što zagovaram godinama zaista jeste da se barem dio novca od prikupljenih akciza na duhan usmjerava u zdravstveni sektor, u liječenje teško oboljelih naših građana da ne moramo više koristiti te telefonske pozive i na taj način skupljati novac, ali zaista koristi su višestruke, naglašava ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

S obzirom na veliko trošarinsko opterećenje koje je najveće u Evropi prema kupovnoj snazi stanovništva, ilegalno tržište je postalo unosan biznis od kojeg profitira nekolicina dok su na gubitku država i građani.