BiH dobila 95 miliona eura tokom pandemije, u toku novi projekti podrške zdravstvu

Zdravstveni sistem u BiH odavno je „obolio“ od raznih vrsta bolesti čije posljedice najviše osjećaju građani ove zemlje, prvenstveno pacijenti koji se godinama žale na neadekvatne zdravstvene usluge uprkos tome što im se od plata odbijaju značajni iznosi po ovom osnovu, a i iz budžeta se novac daje u te svrhe.

Reforma zdravstva najavljuje se godinama, ali izuzev sporadičnih pomaka, učinkovitijih promjena još uvijek nema. Svi političari uoči izbora najavljuju i nesebično obećavaju poboljšanja i promjene u svim oblastima, pa tako i u zdravstvu, a građani su se davno uvjerili da obećanja i izbora neće nestati, a da se situacija teško mijenja, te da decenijama ustaljeni, negativni obrasci „preživljavaju“ svaku vlast.

Nespremnost domaćih vlasti

Sve slabosti zdravstvenog sistema najviše su došle do izražaja početkom i tokom pandemije Covid-19.
Činjenica jeste da su se i mnogo razvijenije zemlje teško nosile s problemima koje je sa sobom donijela globalna pandemija, ali čak i nedostatak osnovnih zaštitnih sredstava za borbu protiv pandemije, poput najobičnijih rukavica i maski, čak i u zdravstvenim ustanovama, pokazao je koliko je BiH nespremna za bilo kakvu vrstu opasnosti po zdravlje ljudi.

Svjedočili smo da su građani tokom pandemije sami morali kupovati čak i zaštitne maske iako ih je donirano na stotine tona, a lijekovi za koje se govorilo da pomažu pri liječenju Covid-19 u apotekama su prodavani od oko 300 maraka, koliko je svojevremeno koštala kutija turskog lijeka Favira koji se nije ni smio naći u prodaji, pa do Remdesivira koji je koštao oko pet hiljada maraka i koji su mogli priuštiti tek oni s najdubljim džepovima.

O nabavci respiratora o kojoj su mediji detaljno izvještavali protekle tri godine i koja je dobila i sudski epilog, sve je već rečeno i to je samo jedna od brojnih netransparentnih nabavki s početka pandemije.

S druge strane, donacije koje je BiH kao država dobijala tokom pandemije pojedinačno su uredno evidentirane i o njima se za potrebe raspodjele entitetima i Brčko Distriktu raspravljalo na sjednicama Vijeća ministara BiH, ali ni danas ne postoji jedinstven registar donacija iz kojeg bi bilo vidljivo koliko je tačno lijekova, vakcina, zaštitnih sredstava, medicinske opreme i druge vrste pomoći BiH dobila za borbu protiv Covid-19.

Na stranici Ministarstva civilnih poslova BiH dostupni su nepotpuni podaci o donacijama tokom pandemije Covid-19, a na upit Fokusa koliko je naprimjer Evropska unija pomogla BiH u tom periodu i koliko pomaže zdravstveni sistem u našoj zemlji, odgovor nismo dobili.

Isto pitanje uputili smo i Federalnom ministarstvu zdravlja, te Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali gotovo mjesec nakon upita odgovore nismo dobili.

No, da je Evropska unija tokom pandemije izdvojila značajna sredstva za BiH govore podaci dostupni na stranici Delegacije EU u BiH.

-Tokom pandemije virusa Covid-19 EU je BiH osigurala više od 95 miliona eura bespovratnih sredstava za ublažavanje krize i oporavak od pandemije u zdravstvenom i ekonomskom sektoru, i to 7,6 miliona eura za zaštitnu i medicinsku opremu, 13,7 miliona eura za nabavku vakcina, opremu i materijale za imunizaciju, opremu hladnog lanca i vozila za transport vakcina i 75 miliona eura za socioekonomski oporavak i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih – podatak je Delegacije EU u BiH.

Od početka pandemije, za potrebe bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova širom Bosne i Hercegovine, Evropska unija isporučila je visokokvalitetnu medicinsku opremu koja uključuje respiratore, rendgen-aparate, ultrazvučne aparate, aparate za anesteziju, EKG monitore i drugu opremu, te više od 30 tona zaštitne medicinske opreme.

I dok pacijenti koji uglavnom moraju sami kupovati brojne medicinske potrepštine i lijekove, čak i kada budu hospitalizirani i nosioci su zdravstvenog osiguranja, što bi im trebalo garantirati i besplatan liječnički tretman, ne znaju gdje završava njihov novac, a vlasti o tome ne brinu, Ured Evropske unije u BiH nastavio je s projektima pomoći za jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite u našoj zemlji.

Ogromna pomoć i podrška EU

Nedavno pokrenuti projekat vrijedan 10 miliona eura dio je kontinuirane podrške Evropske unije zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini, a implementirat će ga UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka.

– Ne tako davno smo se – svi zajedno – suočili s jednim od najvećih izazova naših života – pandemijom Covid-19. U to vrijeme potrebe, EU je čvrsto stala uz BiH. Idalje smo najvjerniji i najpouzdaniji partner ove zemlje, koji pruža najodrživiju i najznačajniju podršku građanima BiH. Ulaganja u zdravstvo, poput projekta koji najavljujemo, nisu korisna samo sama po sebi već su dobra i za rast i stabilnost zemlje. Održiva i djelotvorna podrška predstavlja srž našeg djelovanja ovdje u BiH. Podržavamo zajedničku budućnost kada će BiH ponosno zauzeti svoje mjesto u EU – rekao je povodom najave ovog projekta šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler.

U naredne četiri godine Projekat „Podrška EU za reformu zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini“ fokusirat će se na podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i osiguranje izgradnje kapaciteta u zdravstvenom sektoru BiH. Također, doprinijet će razvoju politika za povećanje zdravstvenih usluga za djecu, s posebnim fokusom na imunizaciju u dječijoj dobi, usluge ranog razvoja djece, ishranu i mentalno zdravlje.

Na upit Fokusa Zavodu za javno zdravstvo o pomoći Evropske unije zdravstvenom sistemu u FBiH također su ostali nijemi, pa odgovor i od njih čekamo duže od 20 dana.

No, prema dostupnim podacima iz drugih izvora jasno je i da su ZZJ u FBiH i Institut za javno zdravstvo RS dobili značajnu pomoć od EU. Tako je ovim zavodima u martu ove godine Evropska unija uručila četiri nova terenska vozila za hladni lanac u vrijednosti od preko 250.000 eura čija je nabavka osigurana kroz projekat „EU4Health“.

Značaj vozila za hladni lanac je veoma bitan u procesu održavanja temperature vakcina tokom transporta, jer izlaganje vakcina neodgovarajućim temperaturama može uticati na kvalitet i sigurnost same vakcine. Nova vozila će uveliko doprinijeti osiguravanju sigurnog transporta vakcina od javnih zdravstvenih institucija ka ambulantama širom BiH. Treba napomenuti da je riječ o svim vrstama vakcina neophodnim za imunizaciju stanovništva u našoj zemlji, a ne samo onima protiv Covid-19.

Kako bi osigurala kvalitetan hladni lanac za skladištenje svih vrsta vakcina za djecu i odrasle, Evropska unija je zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini do sada isporučila 253 hladnjaka za kontrolirano skladištenje vakcina, rashladne komore, ručne rashladne kutije, ličnu zaštitnu opremu i dodatnu opremu kroz projekt “EU4Health”, vrijedan 13,7 miliona eura.

Šef Operativnog odjela za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Gianluca Vannini je prilikom isporuke vozila istakao da su uručena vozila nastavak podrške jačanju hladnih lanaca zdravstvenih ustanova kako bi mogle bolje odgovoriti na potencijalne izazove procesa imunizacije stanovništva i dodao:

– Evropska unija je uz Bosnu i Hercegovinu od prvih dana pandemije, radili smo na povećanju spremnosti zdravstvenih ustanova za pandemiju te poboljšanju njihovih ukupnih kapaciteta za pružanje drugih zdravstvenih usluga. Do sada smo osigurali više od 20 miliona eura bespovratnih sredstava za jačanje zdravstvenih ustanova u BiH kroz nabavku visokosofisticirane medicinske opreme i uređaja. Zajedno s lokalnim i međunarodnim partnerima nastavljamo podržavati jačanje i razvoj zdravstvenog sektora u BiH – kazao je Vannini.

Vozila uručena ustanovama u BiH su prva vozila s hlađenjem koja su stekla pretkvalifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije za performanse, kvalitet i sigurnost i mogu se koristiti za pouzdan transport vakcina u temperaturnom rasponu od 2˚C do 8˚C. Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi koja je dobila ovakvu vrstu vozila. Ovom donacijom unapređuje se transport vakcina iz centralnog skladišta do najudaljenijih zdravstvenih ustanova i mjesta u FBiH.

Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH, za Fokus kaže da je program podrške „EU4Health“ tokom pandemije Covid-19 bio jedan od najkonkretnijih vidova pomoći, te da je Federalno ministarstvo zdravstva kroz Odjel za nabavku UNICEF-a nabavljalo određene stvari koje su u tom trenutku bile potrebne.

– Posebno bih istaknuo pomoć pri uspostavljanju hladnog lanca zahvaljujući kojem smo uspjeli da osiguramo nesmetan prijem vakcina i da održimo cijeli proces imunizacije u BiH. Naravno, ne smijemo zaboraviti i druge vrste pomoći i podrške, posebno nabavku vozila za zdravstvene ustanove. Drago nam je da se programi podrške EU zdravstvu još uvijek realiziraju i nadamo se dobroj saradnji i u narednom periodu – ističe Čerkez.