Da bi dobio porodiljski, otac iz BiH morao otići ginekologu
Porodiljski dopust za muškarca je u Bosni i Hercegovini, napose za one zaposlene kod privatnika, tabu-tema, a na njega se odlučuju rijetki. Ponajprije je u pitanju sramota javno priznati korištenje te zakonske mogućnosti, a s druge strane, da ne bude tako, pobrinuli su se i propisi koje su donijele federalne, ali i kantonalne vlasti, piše Večernji list BiH.
Kako je posvjedočio jedan od očeva korisnika rodiljskoga dopusta, u Sarajevu je odlučio iskoristiti tu mogućnost, a onda se suočio s gomilom propisa, potrebnih dokumenata, ali i najvećim šokom. Naime, kako bi ispunio sve uvjete i predao dokumente općinskim vlastima preko kojih se dalje uređuje pitanje plaće, odnosno naknade i druga pitanja, morao je otići do ginekologa kod kojega je bila supruga.
Kada je upitao službenicu zašto mora ići ginekologu i je li riječ o “pregledu”, dobio je odgovor da su takvi propisi. Ipak je otišao ginekologu koji mu je ispunio potrebnu potvrdu s njegovim, ali i imenom supruge, nakon čega je mogao regulirati svoj polugodišnji status oca na rodiljskom dopustu tokom kojega je uživao u odrastanju njegove djevojčice.
U BiH ne postoji jedinstveno uređen sistem rodiljskoga dopusta za majke, ali ni za očeve, pa postoje različita rješenja, ne samo u entitetima nego i u kantonima po pitanju obujma ostvarenja prava. Prema općim pravilima u FBiH, nakon isteka rodiljske odsutnosti, žena s djetetom najmanje do jedne godine života, prema čl. 57. Zakona o radu Federacije BiH, ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta ako propisom kantona nije predviđeno dulje trajanje tog prava. Isto pravo može iskoristiti i zaposlenik – otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
Roditelji djeteta mogu se, naime, sporazumjeti da odsutnost nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke, nastavi koristiti otac djeteta. Žena može, na vlastiti zahtjev, naime, početi s radom i prije isteka rodiljske odsutnosti, ali ne prije nego što protekne 60 dana od dana porođaja. Ako žena ipak počne s radom prije isteka vremena rodiljskoga dopusta, ima pravo za vrijeme radnog dana, uz dnevni odmor, koristiti još i 60 minuta odsutnosti s posla kako bi mogla dojiti dijete.
U međuvremenu na porodiljskom dopustu, a takva je situacija s majkama, za vrijeme korištenja odsutnosti otac koji je u radnom odnosu ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji s djecom na području Kantona Sarajevo.
Naime, tim zakonom propisano je da naknada majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na rodiljski dopust ima zaključen ugovor o radu ili odluku o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obvezno osiguranje po osnovi radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 60% prosječne plaće, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće u FBiH. U ovome slučaju taj iznos ne može biti manji od 360 KM.
Utvrđeno je i da se, ako majka u radnom odnosu u razdoblju od šest mjeseci prije porođaja ne prima plaću iz opravdanih razloga, naknada umjesto plaće isplaćuje u visini također najniže plaće. Identični propisi odnose se i na očeve.
