BiH će Austrijancima isplatiti 642.263,60 eura odštete
Pravobraniteljstvo BiH očekuje negativnu odluku po Ministarstvo prometa i veza BiH kao tuženu stranu s obzirom na tok postupka i dosad donesene odluke.
Ovo se kaže u izvještaju Pravobraniteljstva BiH koji je upućen Parlamentu BiH. Radi se o međunarodnom sudskom postupku protiv BiH koji se vodi u Stalnom arbitražnom sudu u Haagu, piše “Dnevni list“.
BiH je tužila austrijska kompanija Strabag iz Beča i ostalo je još da jedini arbitar stavi potpis na konačnu odluku što znači da će se na ime odštete Austrijancima iz državnog proračuna morati isplatiti 642.263,60 eura. U tu sumu uračunate su kamate i troškovi postupka.
Most na Savi
Kompanija Strabag AG iz Beča sklopila je u veljači 2012. godine ugovor s Ministarstvom prometa i veza BiH i kompanijom Hrvatske autoceste (HAC) o izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svilaja. Međutim, ni nakon ugovorom predviđenih 180 dana, austrijska tvrtka nije uvedena u posao pa je u lipnju te godine raskinula ugovor i zatražila da joj BiH i Hrvatska isplate odštetu. Hrvatska, odnosno HAC, sa Strabagom je potpisao sporazum o nagodbi i odmah je isplaćena odšteta u iznosu od 535.000 eura.
Strabag je zatražio međunarodnu arbitražu u sudu u Haagu i naša država će, najavljuje to i Pravobraniteljstvo BiH, izgubiti ovaj spor i platit će odštetu tešku 1.256.158,42 marke.
Pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih postupaka u Washingtonu vode se dva postupka protiv Bosne i Hercegovine.
Kompanija „Elektrogospodarstvo“ iz Slovenija podnijela je u lipnju 2014. godine prijavu protiv BiH i zatražila isplatu odštete u iznosu od 1.359.645.000 maraka. Radi se o sporu nastalom zbog slovenskih investicija u termoelektranu i rudnik Ugljevik, odnosno ulaganju u periodu od 1979. do 1991. godine. Prvi blok termoelektrane završen je u studenom 1985., a drugi nije nikada. Do početka rata iz Ugljevika je, prema slovu ugovora, Sloveniji isporučivana električna energija, a nakon rata s tim se prestalo. Elektroprivreda Republike Srpske kao vlasnik termoelektrane i rudnika, nikada nije slovenske investicije priznala kao učešće u akcijskom kapitalu ugljevičke tvrtke.
U jednom službenom pismu iz Elektroprivrede RS-a, državne institucije su obaviještene kako „BiH kao tužena neće snositi posljedice arbitražne odluke nego isključivo Elektroprivreda RS-a i kompanija Termoelektrana i Rudnik Ugljevik“. Vlada Republike Srpske svojevremeno je zadužila upravu Elektroprivrede RS-a da poduzme sve mjere pa je angažirana jedna odvjetnička kancelarija iz Beča i jedan odvjetnik iz Beograda da zastupaju tvrtku iz Ugljevika u postupku u Washingtonu.
Elektrane na Vrbasu
Međutim, vlasti RS-a odbile su platiti obavezni avans troškova arbitraže pa je to umjesto njih učinio tužitelj „Elektrogospodarstvo Slovenije“. Pravobraniteljstvo BiH već dugo insistira i zahtijeva „bližu suradnju nadležnih organa kako bi spor bio uspješno okončan, a s obzirom na složenost postupka izvjesno je da nam trebaju dodatni materijalni i kadrovski kapaciteti“.
Pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtou vodi se i arbitražni postupak protiv BiH koju je tužila slovenska tvrtka „Viadukt“ iz Portoroža. Pravobraniteljstvo BiH sada traži da se s nadležnim organima Republike Srpske sklopi poseban sporazum o „međusobnim pravima i obavezama u vođenju arbitražnog postupka“. Hoće li na to pristati Banjaluka, ostaje da se vidi. Ova institucija naglašava da država nije kriva nego da su vlasti RS-a prouzrokovale cijeli problem, a da po međunarodnim pravilima arbitražni postupak ne može biti pokrenut protiv entiteta nego isključivo protiv države.
Tvrtka iz Portoroža zahtijeva odštetu u iznosu od 100 milijuna maraka. „Viadukt“ je kao većinski vlasnik poduzeća „HES Vrbas“ iz BiH sklopio ugovor s Vladom RS-a o dodjeli koncesije i izgradnji dvije male hidroelektrane. Međutim, Vlada nije ispunila obaveze nego je s jednom drugom firmom sklopila ugovor o izgradnji hidroelektrana na istom mjestu gdje ih je trebao graditi „HES Vrbas“.
Do arbitražnog postupka protiv BiH uopće ne bi došlo da je usvojen prijedlog da se u tom poduzeću pokrene stečaj zbog neizmirenih poreznih obaveza jer otvaranjem stečaja prestaje pravo na koncesiju i bilo kakva mogućnost međunarodne arbitraže.
