Bh. pismo podrške umjetnicima iz Srbije: Zaštititi napadnute kolege i omogućiti slobodu govora

Bosanskohercegovački umjetnici su uputili pismo podrške povodom napada na režisera i glumačku postavu predstave “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, kao i nakon uništenja izložbe o tuzlanskoj Kapiji “I kad boli, istina je lijek” i radova karikaturista u Beogradu, zatraživši od nadležnih institucija u Srbiji da zaštite napadnute umjetnike i omoguće slobodu govora.

“Osuđujemo sve napade u Srbiji na naše kolege glumce, reditelje, pisce, likovne umjetnike, producente, organizatore i direktore umjetničkih institucija. Oni su ovih dana izloženi nizu napada zbog svog umjetničkog angažmana koji je dijelom povezan i sa Bosnom i Hercegovinom. Svako ugrožavanje slobode govora i misli izražavanja u bilo kojoj od zemalja u regionu, udar je na sve umjetnike i našu publiku, te dovodi u opasnost izgradnju demokratskog društva i vladavine prava. Pozivamo sve nadležne institucije da zaštite napadnute kolege i omoguće slobodu govora”, navodi se u pismu podrške koje je potpisalo više od 60 umjetnika iz BiH.

Potpisnik pisma podrške režiser Dino Mustafić kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je pismo solidarnosti bosanskohercegovačkih umjetnika važno zbog odbrane integriteta profesije i čuvanja dostojanstva ličnosti za koje se smatra da su ugroženi “atakom od strane napada režima koji se ispoljavaju kroz anonimno maskiranje, prijetnje kroz društvene mreže ili kroz destrukciju izložbe”.

“Mislim da su umjetnička djela jedan prostor empatije i saosjećanja i da su takve predstave itekako potrebne, jer je suočavanje sa prošlošću ujedno ozdravljenje našeg društva, to je onaj univerzalni jezik koji nas uči da je patnja drugoga nešto što se tiče i nas samih”, govori Mustafić, dodajući da je mišljenja kako napadi neće odvratiti umjetnike od “tabuiziranih tema naše bliske prošlosti”.

Izvođenje predstave “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, prema pisanju medija, izazvalo je burne reakcije u Srbiji, a autor i režiser predstave Zlatko Paković, te glumci u posljednjih nekoliko sedmica izloženi su konstantnim napadima i prijetnjama.

“Postoje organizatori. Organizatori zločina. Postoje izvršioci. Izvršioci zločina. Svi oni mogu da budu dovedeni pred lice pravde”, rečeno je u predstavi “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”.

Kraj predstave se obilježava himnom Republike Srbije “Bože pravde”, u kompoziciji Božidara Obradinovića, sa raširenom zastavom Republike Srbije na kojoj su ispisana imena svih žrtava genocida u Srebrenici i njihovi matični brojevi.

Prema pisanju Radija Slobodna Evropa (RSE), dan nakon 24. godišnjice genocida u Srebrenici, 12. jula 2019. godine, u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu održan je performans “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, kao uvod u predstavu.

“Tada je dvadesetak ljudi u majicama sa nacionalističkim simbolima i likom Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici i druge zločine, upalo na izvođenje performansa”, piše RSE.

Zlatko Paković za Tačno.net je kazao da su prijetnje upućivali oni koji nisu “videli ni minut predstave ili snimka predstave”.

“To govori da ovo društvo ne zanimaju empirijske činjenice. A ako vas ne zanima empirija, onda vas ne zanima ni saznanje, jer je poznavanje činjenica prvi korak u saznavanju. Ukratko, ovo je društvo nezainteresovano za spoznavanje, društvo neznanja. I ono ima svoju elitu, elitu neznalica, elitu ignoranata”, kazao je Paković, dodajući da ta brahijalna sila pod direkcijom političke mafije – “koja se ovdje gospodski zove vlast”.

“Najviše grozomornih pretnji – a svaka je krivično delo ugrožavanja sigurnosti – dolazi iz redova takozvanih navijača. No, pod skutima vlasti, zajedno sa huliganima, nalazi se i kulturna elita”, kazao je Paković za Tačno.net, dodavši da je izložen prijetnjama fizičkom, ali i kulturnom likvidacijom.

Paković je predstavu režirao u saradnji sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji.

Jelena Krstić iz Helsinškog odbora Srbije rekla je za BIRN BiH da ova predstava razotkriva ne samo uzročno-posljedične aspekte zločina genocida u Srebrenici, već i one koji ukazuju na stvaranje preduslova da se takav jedan zločin počini.

“U Srbiji su to bili intelektualci i kulturni djelatnici koji su zloupotrebili svoj istaknuti društveni položaj, te umesto zagovaranja vrednosti slobode, saradnje i solidarnosti huškali na druge narode i kroz reviziju istorije pravdali sva buduća zlodela nad njima”, kazala je Krstić, dodajući da je ova predstava doprinos društvenom otporu.