BH novinari: Medijske slobode u BiH krše se sve više, drastičnije i sve češće

Medijske slobode krše se sve više, drastičnije i sve češće. Stanje u toj oblasti u Bosni i Hercegovini je loše i sve gore, a tako će biti sve dok se ne promijeni zakonodavni okvir i nekoliko zakona bitnih za tu oblast, te dok naše pravosuđe ne prihvati činjenicu da su mediji jedan od elemenata koji zapravo ocjenjuje ozbiljnost i demokratičnost društvene zajednice.

Stav je to predsjednika Udruženja BH novinari Matije Divkovića koji, u izjavi kolegama, dodaje ’sad imamo status kao da smo neprijatelji države jer pravosuđe ne vidi ništa posebno ozbiljnog u sve drastičnijim i sve češćim napadima na novinare’.

– Na drugoj strani imamo vlast koja, tako rado i tako često, poseže za tužbama protiv novinara – kazao je.

Foto: Fena

Istraživačica/projekt koordinatorica Udruženja Maja Radević naglašava da, među ostalim, istraživanje ‘Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022’ bilježi rapidan porast broja slučajeva, prijavljenih u prošloj godini, a tiču se političkih pritisaka na medije.

– Nijedan političar dosad nije sankcionisan, na bilo koji način, zbog verbalnih napada na medije i na novinare – kazala je.

Upitana za reakcije nadležnih organa u slučaju procesuiranja napada na novinare, Radević ističe da policija najčešće efikasno odradi svoj dio posla, završe istragu, a slučaj proslijede nadležnom tužilaštvu.

– I dalje najslabija karika u tom lancu su tužilaštva. Ti slučajevi ‘stoje u ladicama’ tužilaštava mjesecima, čak i godinama. U velikom broju slučajeva imamo odluke o obustavljanju istraga, čak i kad su napadi na novinare jasno dokumentirani. Nekažnjivost napada na novinare ohrabruje i političare, a i sve druge napadače na novinare da to nastavljaju činiti jer smatraju da neće biti procesuirani – kazala je.

Foto: Fena

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić ističe ‘mi smo predložili izmjene krivičnog zakonodavstva i nominalno uvođenje novinara u krivični zakon da bi tužilaštva lakše mogla procesuirati i po službenoj dužnosti rješavati te slučajeve’.

– Jer ako ne prijavite slučaj niko ga neće uzeti u razmatranje, što je nedopustivo. O napadima se piše, tužilaštva znaju i morali bi sami pokretati istrage, bez prijave Udruženja BH novinari ili Linije za pomoć novinarima – naglasila je.

Osvrnula se i na Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a koji, između ostalog, kriminalizuje klevetu u tom bh. entitetu te kazala da je, nakon pet analiza koje su radili pravni eksperti – međunarodne organizacije, utvrđeno da oko 80 posto sadržaja tog dokumenta treba biti revidirano.

– Kad se na neki dokument uputi toliko primjedbi ne dovodi se u pitanje odluka o povlačenju, iz bilo kakve raspravi i bilo kakve procedure, u državama gdje postoji vladavina prava. Zato je naš zahtjev Vladi RS upravo utemeljen na tome. Ako 80 posto teksta Nacrta zakona nije u skladu sa međunarodnim standardima zaštite slobode izražavanja, zaštitom javnog interesa nije jasno kako će Vlada RS dalje tražiti da se taj zakon usvoji – kazala je.

Foto: Fena

Istraživanjem ‘Indikatori nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022’ u 2022. zabilježen je 31 slučaj napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medijske kuće u BiH. Najveći broj tih slučajeva (čak 22) odnosio se na verbalne napade, političke pritiske i govor mržnje prema novinarima i širenje mrže u online prostoru.

Broj političkih pritisaka i verbalnih prijetnji novinarima povećan je za 40 posto, u odnosu na 2021. godinu. Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, zabilježila je u 2022. godini 79 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda.

Godišnje istraživanje koje, u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja zapadnog Balkana Safejournalists i uz podršku EU, provode BH novinari obuhvata statističke podatke o napadima, prijetnjama i pritiscima na novinare u BiH, informacije o legislativi u oblasti medija, ekonomskom položaju medija i novinara te aktualne trendove vezane za ugrožavanje medijskih prava i sloboda.