Bez politika koje prate rodni aspekt ne mogu se napraviti konkretne promjene

Pored aktivističkih napora nevladinih organizacija u suočavanju s prošlošću, mora se institucionalizirati rodni aspekt u politikama izgradnje mira, a kultura sjećanja bez žene priča samo jedan dio činjenica i historijskih iskustava, rečeno je na konferenciji “Žene, mir, sigurnosti – rodni aspekti politika u izgradnji mira u BiH”, piše Detektor.

Inicijativa Mir sa ženskim licem i Forum civilna mirovna služba (Forum ZFD) organizirali su konferenciju “Žene, mir, sigurnosti – rodni aspekti politika u izgradnji mira u BiH” čiji je cilj prezentacija aktivnosti različitih aktera i mapiranje važne oblasti daljnih intervencija u procesima suočavanja s prošlošću i izgradnje mira.

Kako je rekla Sunita Dautbegović Bošnjaković, projekt menadžetica Foruma ZFD, ideja je da na neki način probaju razgovarati o trenutnim dostignućima i izazovima koji se tiču tranzicijske pravde, suočavanja s prošlošću, izgradnje mira u kontekstu rodnih politika i aspekata.

“Mi smo svjesni da bez politika i zakona koji prate i rodni aspekt u izgradnji mira ne možemo napraviti neke velike konktrene promjene i mjere u našem društvom”, navela je Dautbegović Bošnjaković.

Prema njenim riječima, u kontekstu kulture sjećanja i naše prošlosti mora biti uključena žena, jer kultura sjećanja bez žena priča samo jedan dio činjenica i historijskih iskustava.

Profesorica političkih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov-Momčinović je rekla da su žene u našem društvu generalno “skrenute” iz društvenih procesa donošenja odluka, pa time i nekih procesa koji se tiču i tranzicijske pravde.

“Žene se jednostavno tretiraju kao žrtve, kao koleteralna šteta nesretnih ratnih sukoba koje i dalje vuku repove iz 90-ih godina. Njihovi glasovi su skroz marginalizovani u konktekstu bh. društva i etnopopulizma”, istakla je Popov – Momčinović.

Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica Trial Internationala, navodi da je status žena žrtava rata prilično neujednačen i da zavisi od administrativne jedinice u kojoj žive, te da su propali pokušaji da se uspostavi zakonski okvir koji bi garantovao ujednačen set prava i pristup pravima.

“Žene žrtve rata su pretrpjele različite vidove štete koji su nevidljivi i jako je bitno reći da postoji neki vid diskriminacije između boračke populacije i ratnih vojnih invalida koji su pretrpjeli štetu koja naravno zahtjeva odgovarajuću reakciju od našeg društva, ali istovremeno kada posmatrate civilne žrtve, rata gdje mahom veliki broj jesu žene, njihova prava su zanemarena”, pojasnila je Hanušić Bećirović.

Na današnjoj konferenciji govorilo se o ključnim izazovima i postignućima žena te koliko su zastupljene u kulturi sjećanja u BiH. Isticana je i inicijativa “Sto žena, sto ulica” gdje se zastupana ideja da ulice i trgovi nose imena po znamenitim ženama BiH.