Na potezu Vijeće ministara
Bez ovog dokumenta nema 5G mreže u BiH: Konačno je izrađen i upućen na usvajanje
U državnoj strategiji stoji kako je cilj da se do 2025. godine 5G mrežom pokrije tek 30 posto stanovništva
Višegodišnjem čekanju na dokument bez kojeg se, naprimjer, ne može uvesti 5G mreža u BiH, došao je kraj. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, kako saznaje Fokus, konačno je sačinilo Okvirnu strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u BiH za period 2021-2025, koja je svojevrsna mapa puta za ispunjavanja ciljeva u Digitalnoj agendi EU.
Piše: A. DUČIĆ
Jedan od ciljeva te agende, ali i same BiH, kada je riječ o oblasti telekomunikacija, jeste uvođenje 5G mreže. Po pitanju 5G mreže BiH ne samo da je „crna rupa“ Evrope, nego i same regije. Treba podsjetiti da je naša država tek 2019., u martu, započela sa uvođenjem 4G mreže.
Tada su se telekom operateri obavezali razviti mobilnu širokopojasnu 5G mrežu, no nedostajala je strategija koja mora biti donesena na nivou države.
Treba naglasiti i da je privremeni cilj Evrope komisije još za 2020. godinu bila dostupnost 5G povezivosti kao potpune usluge na tržištu u najmanje jednom velikom gradu u svakoj državi članici nakon uvođenja na tržište 2018. godine.
Strateški cilj za sve one koji se žele priključiti Digitalnoj agendi, među kojima je i BiH, jeste kontinuirana pokrivenost svih urbanih područja i svih glavnih kopnenih putnih pravaca 5G tehnologijom.
Zanimljivo je da je, prema dokumentu, cilj da se do 2025. godine pokrije tek 30 posto stanovništva u BiH 5G mrežom.
U Strategiji koja se treba uskoro naći na sjednici Vijeća ministara BiH, 5G mreže će imati važnu ulogu u obezbjeđivanju dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s, tako da više neće postojati digitalni jaz u dostupnosti širokopojasnog pristupa između urbanih i ruralnih područja te razvijenih i manje razvijenih područja.
U BiH, kako se navodi u Strategiji, 57,3 % stanovništva ili oko 2,02 miliona živi u ruralnim područjima, dok 42,7 % stanovništva živi u urbanim područjima (1,51 mil. stanovnika).
– Ruralna područja pokrivaju uglavnom inkumbent operatori ili inkumbent uz jednog alternativnog operatora. Nadalje, u većim gradovima prisutno je do 6 operatora, te postoji snažna konkurencija između inkumbent operatora i alternativnih operatora. Stoga navedena područja možemo indikativno smatrati sivim ili crnim zonama – kaže se u ovom dokumentu.
Da još nije potpuno implmenetirana ni 4G tehnologija, priznaje se i u ovom dokumentu.
– U BiH nakon što je Regulatorna agencija za komunikacije BiH telekom operatorima izdala dozvole za 4G/LTE u toku je pokrivanje teritorije BiH 4G/LTE signalom u skladu s propisanom dinamikom, te se uskoro i u BiH može očekivati usluga kućnog mobilnog širokopojasnog pristupa, što je značajno naročito za pristup širokopojasnosti u ruralnim područjima BiH – kaže se u Strategiji.
U Strategiji iznesen je i osvrt na funkcionisanje i radi telekom operatera u Bosni i Hercegovini.
– Udio u vlasništvu BH Telecoma i HT Mostara ima vlada Federacije BiH, što kroz političku prizmu stvara prepreke i produžuje donošenje odluka o strateškim inicijativama, kao i inicijativama za ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu. S upitnom finansijskom i operativnom snagom, postoji rizik hoće li inkumbent operatori moći nastaviti ulagati s obzirom na trenutnu situaciju – navodi se.
