Bez konkursa u javnom sektoru zaposleno 330 osoba!

Vlada Federacije BiH i javna preduzeća nastavljaju sa netransparentim zapošljavanjem – zaključak je revizije, piše Žurnal.

Ured za reviziju institucija u FBiH 2018. objavio je izvještaj o zapošljavanju u javnim ustanovama i dao preporuke Federalnoj vladi, ministarstvima i javnim preduzećima kako bi se ovaj proces poboljšao.

Jučer je Ured objavio Izvještaj revizije učinka Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH, u kojem je obrazloženo da li su institucije ispoštovale preporuke date u izvještaju za 2018. godinu.

Ured je tada izdao 11 preporuka ali nova revizija pokazuje da nijedna od njih nije u potpunosti realizovana: devet je realizovano djelimično, a po dvije se nije ni postupalo.

Šta znači djelimična realizacija preporuka pokazuje primjer usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojim je propisana obaveza da se zapošljavanje u javnom sektoru vrši nakon provedenog postupka obaveznog javnog oglašavanja.

Ali nakon usvajanja, Vlada Federacije je početkom 2019. donijela Uredbu o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH, kojom su predviđene iznimke od obaveze zapošljavanja putem javnog oglašavanja. Zahvaljujući toj uredbi, većina javnih preduzeća može zaobići obavezno javno oglašavanje:

– Javna preduzeća FBiH i dalje dio zapošljavanja vrše bez javnog oglašavanja, čime nije u potpunosti ispoštovan princip transparentnosti – navodi se u izvještaju.

“Zahvaljujući” upravo toj Uredbi Federalne vlade od 2019. do 2020. u radni odnos bez konkursne porocedure u javni sektor FBiH primljeno je 330 osoba. Tako su direktno oštećeni svi potencijalno zainteresovani za te poslove:

– Javna preduzeća su u posmatranim godinama koristila mogućnosti propisane Uredbom o postupku prijema radnika u radni odnos u javnom sektoru FBiH, te su u periodu 2019–2020. godine, od ukupno primljenih 1.500 novih radnika, 330 radnika, odnosno 22% zaposlili bez konkursa/oglasa. U slučajevima kada se zapošljavanje vršilo bez javnog oglašavanja nije osigurana transparentnost, jer informacije o zapošljavanju nisu bile dostupne javnosti i svim nezaposlenim koji traže posao.

Izvještaj iz 2018. dostavljen je tada na postupanje Parlamentu FBiH, odnosno Parlamentarnoj komisiji odgovornoj za reviziju. Ali Parlament FBiH uopće nije razmatrao izvještaj, niti je Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju provela aktivnosti na praćenju implementacije datih preporuka.

Osim toga, Vlada FBiH nije donijela propis kojim bi jasno uredila provođenje nadzora nad zapošljavanjem u javnim preduzećima:

– Nadležna ministarstva nisu poduzimala aktivnosti kako bi se donijele procedure za provođenje nadzora, praćenje rada i monitoring u javnim preduzećima iz njihove nadležnosti. Poštivanje utvrđenih procedura zapošljavanja u javnim preduzećima nije bilo predmetom redovnih internih kontrola i revizija, tako da je izostao suštinski nadzor nad zapošljavanjem i poduzimanje korektivnih mjera za osiguranje ispravnosti provođenja postupka zapošljavanja.

Preporuke su, osim javnim preduzećima, date Parlamentu FBiH, Vladi FBiH, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, Federalnom zavodu za zapošljavanje i kantonalnim službama za zapošljavanje.

Ni nadležna federalna ministarstva nisu izradila procedure koje bi omogućile efikasno provođenje nadzora, praćenje rada i monitoring u javnim preduzećima iz njihovog resora.
Također, u posmatranim godinama nije vršena odgovarajuća kontrola načina i postupka zapošljavanja u javnim preduzećima:

– Nije okončana izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba kojim bi se osigurale pretpostavke za adekvatno i proaktivno posredovanje u zapošljavanju. Doneseni Pravilnik o evidencijama u oblasti zapošljavanja, u okviru kojeg su propisane obaveze kantonalnih službi za zapošljavanje da vode posebne evidencije o nezaposlenim osobama koje poduzimaju aktivnosti na aktivnom traženju posla, ne primjenjuje se u cijelosti.

Kantonalne službe za zapošljavanje nisu završile usklađivanje i ažuriranje podataka o nezaposlenim osobama prema Pravilniku o evidencijama u oblasti zapošljavanja, kako bi uspostavile posebne evidencije o osobama koje aktivno traže posao. Još uvijek nisu stvorene pretpostavke za objedinjavanje ovih podataka za područje FBiH.

– Još uvijek nije uspostavljena proaktivna saradnja između javnih službi za zapošljavanje i javnih preduzeća, u cilju pribavljanja i transparentnog objavljivanja informacija o potrebama preduzeća za radnicima, kako bi sva nezaposlena lica imala jednak pristup informacijama o zapošljavanju u javnim preduzećima.

Revizijom zapošljavanja u periodu od 2014-2016 utvrđeno je da su javna preduzeća u većinskom vlasništvu FBiH intenzivno zapošljavala nove radnike, pri čemu se menadžment javnih preduzeća najčešće odlučivao za nedovoljno transparentne načine zapošljavanja. U posmatranom periodu revizije, u devet javnih preduzeća iz uzorka revizije, ukupno je zaposleno 2.282 novih radnika, od čega je čak 73%, odnosno 1.674 radnika primljeno bez konkursa/oglasa.

Najčešće korišteni i internim aktima propisani načini zapošljavanja bili su zapošljavanje kandidata na osnovu zaprimljenih individualnih prijava za posao, odnosno neposrednim izborom „poznatog kandidata“. Revizijom je konstatovano da su i jedan i drugi način netransparentni.
Zapošljavanje u javnim preduzećima FBiH rijetko se provodilo putem konkursa/oglasa, a konstatovano je da ni ovaj način zapošljavanja nije zadovoljavao kriterije transparentnosti.

Zbog toga su preporuke koje je izdao Ured bile od ključne važnosti za povećanje transparentnosti u zapošljavanju, ali su institucije dodatnim uredbama i nepoštivanjem svih zakonskih uredbi, uspjele u velikom brojuslučajeva izigrati procedure.

Čak ni zavodi za zapošljavanje nisu ispoštovali u potpunosti zadate preporuke:

– Federalni zavod za zapošljavanje, kao nadležna institucija za unapređenje zapošljavanja u FBiH, nije se bavio ispitivanjem zapošljavanja u javnim preduzećima, niti je predlagao konkretne mjere za osiguranje uslova za proaktivno posredovanje u zapošljavanju između nezaposlenih osoba i javnih preduzeća – navodi revizija.