Bez konkursa, stručne spreme i iskustva: Kako se zapošljava u javnom sektoru BiH

Bez objave konkursa, a često i bez stručne spreme i radnog iskustva. Na taj način je zaposleno 135 osoba u Šumskom gospodarskom društvu Hercegbosanske šume u Kantonu 10, na jugozapadu Bosne i Hercegovine.

To se navodi u optužnici protiv Branka Ivkovića, koju je potvrdio sud u Livnu, gradiću u ovom kantonu. Tužilaštvo ga tereti da je zloupotrijebio položaj direktora ovog javnog preduzeća tokom 2018. i 2019. godine.

Ivković je odbio za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentarisati optužnicu.

“Ne bih ja sad ništa govorio, jer smo mi uložili prigovor na potvrđivanje optužnice i još nismo dobili odgovor. Dok ne budem znao šta je sa tim, nema smisla da se izuvam prije vode”, rekao je Ivković za RSE.

Za zloupotrebu položaja predviđena je kazna zatvora između šest mjeseci i pet godina.

Zahvaljujući političkim i porodičnim vezama, poslovi u javnom sektoru nerijetko se dodjeljuju bez konkursa ili njegovim namještanjem. Stoga je nezakonito zapošljavanje jedan od najčešćih oblika sistemske korupcije u Bosni i Hercegovini, upozoravaju službe za reviziju poslovanja javnih institucija u svojim izvještajima i preporukama institucijama.

Nekoliko sudskih presuda je pokazalo i praksu prodaje radnih mjesta u javnom sektoru, a nezakonito zaposleni u nekim slučajevima ostaju na radnim mjestima, čak i nakon pravosnažnih presuda.

Zapošljavanje na namještenim konkursima

Ljiljana Marković je više od 20 puta bezuspješno konkurisala za posao u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci, javnoj ustanovi od posebnog društvenog interesa. Magistrica je predškolskog vaspitanja, koja radi u privatnim vrtićima od 2015. godine.

Nakon posljednjeg slučaja, uputila je prigovor na rezultate konkursa.

U prigovoru je navela kako smatra da intervju služi samo za namještanje konkursa, te da iza svega stoji politika.

“I tražila sam da vidim kako me je komisija bodovala. Oni su meni napisali da oni ne znaju i da nisu nadležni”, navodi Ljiljana.

Objašnjava da je angažovala advokata kako bi dokazala da je konkurs, kako tvrdi, bio namješten i poništila ga.

“Danas je pravilo da se primaju podobni, a ne sposobni i obrazovani. Ovo je apsurd, jer nisu djeca ništa kriva. Politika je ušla svuda, pa i u vrtiće. Da sam htjela u politiku mogla sam, ali ne želim. Ja hoću da obrazujem djecu da budu pošteni i časni ljudi”, kaže Marković.

Navodi da je pravilnikom o zapošljavanju u ovoj instituciji prevelika važnost data bodovima koje komisija “na osnovu lične preferencije i subjektivne ocjene, dodjeljuje kandidatu nakon intervjua”.

Međutim, Ministarstvo prosvjete i kulture bh. entiteta Republika Srpska je, u maju 2023. godine, promijenilo pravilnik o zapošljavanju u predškolskim ustanovama. Broj bodova koje komisija može dati kandidatima na intervjuu je novim pravilnikom dodatno povećan sa pet na osam.

Petar Jokanović, vršilac dužnosti direktora Javne ustanove Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, se nije odazvao na poziv RSE da komentariše slučaj.

Jokanović je kadar Socijalističke partije i član glavnog odbora ove partije za banjalučku regiju.

Prodaja radnih mjesta i zadržavanje kupljenog posla

Pored namještanja konkursa, zabilježeni su i slučajevi “prodaje radnih mjesta” u javnom sektoru.

Rejhan Raković je priznao da je, kao predsjednik Komisije za izbor kandidata u Graničnu policiju Bosne i Hercegovine, organizovao grupu koja je “prodavala” radna mjesta policajaca i mlađih inspektora u ovoj policijskoj agenciji.

Cijena za radno mjesto mlađeg inspektora je bila 30.000 maraka (15.000 eura), navodi se u sudskim dokumentima.

Sud Bosne i Hercegovine ga je krajem septembra osudio na četiri godine zatvora, oduzeo mu više od 108.000 maraka (55.000 eura) nezakonite dobiti, i zabranio mu rad u policijskim agencijama u narednih pet godina.

U istom predmetu su ranije krivicu priznala i dvojica Rakovičevih kolega iz Granične policije, Ivica Sabljo i Ensad Salčinović. Uz njih su osuđena i trojica njihovih pomagača.

Pomagači su od graničnih policajaca dobijali kontakte kandidata, prijavljenih na konkurs Granične policije Bosne i Hercegovine. Kontaktirali su ih i u ime policajaca tražili novac u zamjenu za dobijanje posla.

I Opštinski sud u Sarajevu je prošle godine nepravomoćno osudio pet osoba na ukupno 16 i po godina zatvora, zbog prodaje radnih mjesta u državnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, kao i u nekoliko zdravstvenih ustanova u Sarajevu.

Mrežu optuženih su činili bivši i sadašnji visoki funkcioneri Stranke demokratske akcije (SDA) Amir Zulić, Mirsad Kukić i Asim Sarajlić, te jedan od direktora Elektroprivrede BiH Esad Džananović.

Tokom ovog, ali i nekih ranijih suđenja, brojni svjedoci su priznali da su do javne službe došli dajući mito. Ipak, većina njih još uvijek radi u javnim institucijama poput Doma zdravlja, Opšte bolnice u Sarajevu, ili Elektroprivrede BiH.

Šta su pokazali revizorski izvještaji?

Glavna služba za reviziju javnog sektora u entitetu Republika Srpska (RS) je u prošloj godini uočila da su bez obaveznog javnog konkursa zapošljavali rukovodioci Generalnog sekretarijata Vlade RS-a, opština, gradova i javnih zavoda.

U ovom bh. entitetu su prošle godine među najčešćim zamjerkama i preporukama javnih revizora bile upravo one vezane za nezakonitosti pri zapošljavanju u javnom sektoru, navodi Glavna služba za reviziju.

Utvrdili su da je bez zakonom propisanog konkursa imenovane uprave u nizu javnih preduzeća u ovom entitetu, među kojima su Šume Srpske, Željeznice, te Putevi Republike Srpske.

Proteklih godina je revizija više puta utvrdila da vlasti izbjegavaju obavezu raspisivanja konkursa, pri imenovanju rukovodioca javnih preduzeća. To rade tako što ih imenuju za vršioce dužnosti, a zatim ih u tom kapacitetu zadržavaju mnogo duže od zakonom propisanog perioda od šest mjeseci, upozoravaju revizori.

Među preporukama koje revizori daju javnim ustanovama, preduzećima i institucijama, je često i ona da trebaju uskladiti svoje interne pravilnike sa zakonima i drugim višim propisima.

Slično stanje bilježe i revizori u drugom entitetu, Federaciji Bone i Hercegovine.

Oni su utvrdili da je izmjenom Zakona o radu u ovom entitetu uvedena obaveza raspisivanja konkursa za prijem zaposlenih u javna preduzeća.

Međutim, Vlada ovog entiteta je 2019. godine donijela uredbu, kojom je propisala izuzetke, odnosno mogućnost zapošljavanja bez javnog konkursa na period do maksimalno šest mjeseci godišnje.

Ova uredba, kao niži pravni akt od zakona, nije u skladu sa Zakonom o radu, naveli su revizori, i dodali da je često zloupotrebljavana kao izgovor za nezakonito zapošljavanje.

Između ostalog, revizori su utvrdili da je, tokom 2022. godine, uprava Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla bez objave konkursa zaposlila 155 zaposlenika, pozivajući se na ovu uredbu.

Rodbinske i stranačke veze bitnije od obrazovanja i radnog iskustva

Damjan Ožegović iz Transparency International BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije, kaže za RSE da su rodbinske ili stranačke veze često bitnije za zapošljavanje u javnu službu nego sposobnost kandidata, pa se do posla dolazi bez zakonom propisanog javnog konkursa, ili na namještenim konkursima.

Organizacija Transparency International je 12. oktobra prijavila državnoj Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa da je Amel Kovačević, nezakonito imenovan na mjesto direktora Javnog preduzeća BH Telecom.

“Njegovo direktno imenovanje sa političke funkcije na poziciju direktora jednog od najznačajnijih javnih preduzeća u zemlji je u suprotnosti sa Zakonom o sukobu interesa Bosne i Hercegovine”, naveo je Transparency International u prijavi.

Kovačević je i dugogodišnji kadar stranke Narod i pravda (NiP) i donedavni savjetnik državnog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.

“Sva javna preduzeća, ustanove i javne institucije su percipirani kao stranački plijen i nakon izbora se popunjavaju kadrovima koje treba politički nagraditi. I to je upravo najdominantniji vid zapošljavanja”, kaže Ožegović.

Dodaje da postoji niz sistemskih problema u popisima, zbog kojih je nezakonito zapošljavanje i dalje najrašireniji oblik korupcije u Bosni i Hercegovini.

“Objava konkursa je, na primjer, zakonski obavezna za zapošljavanje u javnoj upravi. Ali, za zapošljavanje u javnim preduzećima u entitetu Republika Srpska ta obaveza još uvijek ne postoji u zakonu”, kaže on.

Objašnjava da su konkursi za zapošljavanje u javnoj upravi vrlo često svedeni na prostu formalnost, te da se rukovodioci ni ne trude previše da sakriju koga će izabrati na konkursu.

“Mi često od kandidata unaprijed dobijemo tačne informacije ko će biti izabran na nekom konkursu, jer su konkursi u toj mjeri obesmišljeni, da većina kandidata unaprijed zna protiv koga se bori i ko će dobiti taj posao, odnosno za koga je konkretno konkurs namješten”, kaže Ožegović.

Reforma javne uprave je jedan od najvažnijih preduslova za članstvo u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Ureda koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine.

Ovaj Ured navodi da reforma podrazumjeva eliminaciju uticaja političkih stranaka na javne institucije i samovolju prilikom zapošljavanja javnih službenika.

U posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka dobijanju kandidatskog statusa stoji da Bosna i Hercegovina treba “osigurati profesionalnu i depolitizovanu državnu službu”, kao preduslov početku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.