Bevanda: Ugovor o zajmu za unapređenje bankarskog sektora

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda informisao je poslanike u Predstavničkom domu parlamenta BiH da ugovor o zajmu između BiH i Svjetske banke vrijednosti 56,6 miliona eura ima za cilj unapređenje stabilnosti bankarskog sektora.

On je naveo da projekat ima posebnu komponentu za Federaciju BiH  i Republiku Srpsku, a njegovom implementacijom bila bi omogućena podrška agencijama za bankarstvo, odnosno stabilnost banaka.

“Ukupna vrijednost projekta je 56,6 miliona eura – po 23,3 miliona za FBiH i Republiku Srpsku, sa rokom otplate od 32 godine, od čega je sedam godina grejs period”, precizirao je Bevanda, napominjući da su krajnji nosioci zaduženja entiteti.

Komisija za spoljne poslove Predstavničkog doma parlamenta BiH dala je negativno mišljenje za ratifikaciju ovog sporazuma koji je potpisan 31. oktobra 2017. godine, a konačnu odluku o tome donijeće Predstavnički dom.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prethodno su obavili raspravu o poslaničkoj inicijativi Senada Šepića, Salka Sokolovića i Sadika Ahmetovića za utvrđivanje maksimalnog iznosa maloprodajne marže distributera nafte i naftnih derivata.

Obrazlažući inicijativu, poslanik Nezavisnog bloka Senad Šepić istakao je da je cilj utvrditi kolika je tačna marža po litru goriva s obzirom da se širom BiH ona kreće između 20 do 40 feninga, kao i da se teret poskupljenja nakon uvođenja Zakona o akcizama ograniči i prebaci na distributere nafte.

Šepić smatra da je podrška ovakvoj inicijativi način da se vlast nakon povećanja akciza pokaže odgovornom.

Poslanik NDP-a Momčilo Novaković istakao je da se inicijativa Šepića, Sokolovića i Ahmetovića sastoji od dva dijela u kojoj se, u prvom, od Savjeta ministara traži da istraži koja je visina marži i drugi dio kojim se traži njihovo ograničavanje.

“Taj drugi dio inicijative je nemoguć zbog slobodnog tržišta i prava na slobodno formiranje cijena. Predlagač inicijative se trebao ograničiti samo na istragu o visini mažre jer nema mehanizma za provođenje njenog drugog dijela”, pojasnio je Novaković.

Poslanik SBB-a Mirsad Isaković naglasio je da su cijene na benzinskim pumpama mnogo veće nego što je predviđeno uvođenjem akiza, napominjući da Parlamentarna skupština BiH nema nadležnosti diktiranja cijena.

Isaković smatra da bi država bila u mogućnosti da interveniše na slobodnom tržištu jedino u slučaju da ima robne rezerve te da “pitanje divljanja cijena nafte i naftnih derivata treba upututi Savjetu ministara, koji mora imati odgovarajuću strategiju”.

Poslanik BPS-a Zaim Backović smatra da je neophodno ići prema donošenju zakona kojim bi se u pojedinim oblastima limitirale maksimalne marže, što je praksa i u demokratskoj Evropi.

Predsjednik Kluba poslanika HDZ-a Nikola Lovrinović ističe da je riječ o nemogućoj inicijativi, te da je predlagač trebao da razmisli i o veleprodajnim maržama.

Šef Kluba poslanika SDP-a Saša Magazinović rekao je da je prvi dio inicijative nesporan i da treba istražiti visinu marži, ali da je drugi dio neprovodiv.

“U svakom slučaju, dobro je da je ovo pitanje pokrenuto u parlamentu. Zajedno bi trebali da nastojimo da inicijativa bude provodiva”, dodao je Magazinović.

Šef kluba SDP-a smatra da bi drugi dio inicijative trebalo preformulisati u spriječiti zloupotrebe Zakona o akcizama, s obzirom na različite pokušaje da se “lovi u mutnom”.

Poslanici Predstavničkog doma raspravili su sve tačke dnevnog reda današnje sjednice i očekuje se glasanje.