Beogradskom profesoru Milošu Koviću zabranjen ulaz u Bosnu i Hercegovinu

Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine (BiH) u subotu su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru na Odjeljenju za historiju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću, potvrđeno je iz Granične službe BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U pisanom odgovoru navodi se kako je Granična policija BiH “postupala prema zakonu, te nakon što je predmetna osoba na graničnom prijelazu učitana, policijski službenik je postupio prema informaciji u sustavu, odnosno odbio ulazak predmetne osobe jučer (12.3.2022.) u 16:27, na osnovu čl. 19 st. 3 t. g Zakona o strancima BiH”.

U Graničnoj policiji još navode kako je provjera bila rutinska u evidencijama koje vode druga nadležna tijela (sudovi, tužiteljstva, sigurnosne agencije, služba za poslove sa strancima i drugi), bez preciziranja o čijoj evidenciji se radi u ovom slučaju.

Ković je izjavio za Srnu da mu je ulazak u BiH zabranjen oko 16 sati na osnovu rješenja koje je doneseno 28. februara, a koje je odbio da potpiše.

“Od mene je zatraženo da potpišem rješenje o zabrani ulaska u BiH koje nisu dali ni da pročitam. Pitao sam pripadnike Granične policije u čemu je moja krivica, ko je donio tu odluku i na osnovu kojeg člana i kog zakona, ali odgovor nisam dobio”, kazao je Ković.

Ković je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću.

On je 2015. godine kao vještak odbrane za historijski kontekst opisao rat u Bosni i Hercegovini kao građanski, tvrdeći da su se srpske snage VRS-a samo branile. Prilikom poricanja optužbi o cilju stvaranja Velike Srbije etničkim čišćenjem zauzetih teritorija – Ković je opravdavao zločine srpskih snaga – zločinima drugih zaraćenih strana. Suci su ga zbog toga – više puta upozorili.

Ković je kao historičar iz Srbije i vještak odbrane generala Mladića – odbacivao optužbe o akcijama srpskih snaga kao cilju stvaranja Velike Srbije. Pri tom je odbijao potvrditi i da je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja bila nacionalistička, čak i kada je suočen s njezinom publikacijom pod imenom – “Velika Srbija”.

“To su već sad etikete. Neko može biti nacionalist, neko imperijalist… to sad sve ovisi… Ja ne bih ušao u lijepljenje etiketa. Velika Srbija je ideal iz 19. vijeka i u njemu nije bilo ničeg spornog”, neodređeno je odgovarao svjedok odbrane, braneći pri tom nacionalistički pojam, zbog kojeg su prema optužbi – počinjeni brojni ratni zločini.

Ković je 2017. godine bio potpisnik takozvanog “Apela za odbranu Kosova i Metohije”, iza koga su, kako su tada objavili mediji u Srbiji, stali i neki od čelnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Dokument su sačinili i iza njega stali članovi Političkog saveta Demokratske stranke Srbije (DSS), partije sa čijeg se vrha 2014. godine povukao nekadašnji predsednik SR Jugoslavije i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Ković je bio član tog Političkog savjeta DSS-a.

Ković je 2020. bio i aktivni učesnik protesta koje je SPC organzovala u Crnoj Gori u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Vi ste danas čuvari našeg kosovskog zavjeta”, kazao je Ković pred okupljenima, među kojima je bilo i više stotina djece, na svetosavskom skupu u Budvi 28. januara 2020. Tada su sa bine upućivane i poruke da se u Crnoj Gori “brane i kosovske svetinje”.