Bećirović traži da BiH ima uvid u arhive SFRJ

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović predložio da se na redovnoj sjednici Predsjedništva BiH 24. maja uvrsti i razmotri Prijedlog zaključaka kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da pokrene konkretne aktivnosti s ciljem omogućavanja Bosni i Hercegovini ostvarivanje uvida u arhive bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i preuzimanje originala i kopija koje pripadaju Bosni i Hercegovini.

U vezi s tim, uputio je Prijedlog zaključaka predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović i članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću.

Države sukcesori

Bećirović je predložio da se na sjednici uvrsti i razmotri tačka koja glasi: “Prijedlog zaključaka kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da pokrene konkretne aktivnosti s ciljem omogućavanja Bosni i Hercegovini ostvarivanje uvida u arhive bivše SFRJ i preuzimanje originala i kopija koje pripadaju Bosni i Hercegovini”.

– Svjesni potrebe da, u interesu svih država sukcesora i njihovih građana, kao i u interesu stabilnosti u regionu i dobrih međusobnih odnosa, riješe pitanja sukcesije država koje su se pojavile poslije raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija 29. juna 2001. godine u Beču su potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije – navodi Bećirović u obrazloženju spomenutog prijedloga.

Istovremeno, podsjeća da su pet suverenih ravnopravnih država-sukcesora bivše SFRJ, potpisivanjem Sporazuma o pitanjima sukcesije, prihvatile princip da u svakom trenutku moraju preduzeti neophodne mjere kako bi spriječile gubitak, oštećenje ili uništenje državnih arhiva, državne imovine i sredstava SFRJ za koje su u skladu s odredbama Sporazuma o pitanjima sukcesije, jedna ili više drugih država sukcesora zainteresovane.

Detalji sporazuma

– Sporazum o pitanjima sukcesije sadrži i Aneks D kojim se normira pitanje arhive. Odredbama Aneksa D normirano je da ‘Državna arhiva SFRJ’ označava ‘sva dokumenta, bilo kog datuma ili vrste, bez obzira gdje se nalaze, koja su nastala ili primljena od strane SFRJ (ili bilo koje prethodne konstitutivne strukture jugoslovenske države od 01. decembra 1918. godine) u procesu izvršenja njenih funkcija i koja su 30. juna 1991. godine pripadala SFRJ, u skladu sa njenim unutrašnjim zakonodavstvom, a shodno Saveznom zakonu o arhivskoj građi federacije, čuvani pod posrednom ili neposrednom kontrolom kao arhiva za bilo koje potrebe’ – navodi se u obrazloženju.

Kako se nadalje navodi, “prema odredbama sadržanim u Aneksu D Sporazuma o pitanjima sukcesije, ‘Republičke i druge arhive’ označavaju arhive bilo koje od država u njihovom prethodnom svojstvu kao konstitutivnih republika SFRJ, ili njihove teritorijalne ili administrativne jedinice, i označava sva dokumenta, bilo kog datuma ili vrste, bez obzira gdje se nalaze, koja su nastala ili primljena od bilo koje od ovih republika ili teritorijalnih ili administrativnih jedinica u procesu izvršavanja njihovih funkcija i koja su 30. juna 1991. godine pripadala njima u skladu sa važećim zakonom, i koje su ih, u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi svake republike, čuvale pod svojom posrednom ili neposrednom kontrolom kao arhive za bilo koje potrebe.“

Šta arhiva podrazumijeva?

– Članom 2. Aneksa D normirano je da će republička ili druga arhiva, ukoliko je bila izmještena iz republike kojoj je pripadala, ili ako je državna arhiva SFRJ bila premještena sa mjesta nastanka, a u skladu sa međunarodnim principom provenijencije, biti vraćena odnosnoj republici kojoj je pripadala ili njenoj odgovarajućoj lokaciji što je moguće prije, od strane države sukcesora koja ih trenutno nadzire – navodi se.

U obrazloženju se, također, podsjeća da je “odredbama Aneksa D normirano je i da će dio Državne arhive SFRJ (administrativna, tekuća i arhivska dokumenta) potrebne za normalno upravljanje teritorijom jedne ili više država preći, u skladu sa principom funkcionalne pertinencije, u nadležnost tih država, bez obzira gdje se te arhive trenutno nalaze. Pod terminom ‘dokumenta’ koji se koristi u Aneksu D Sporazuma o pitanjima sukcesije podrazumijeva se filmska, audio, video i druga građa, kao i svaki oblik kompjuterizovanih zapisa, te dokumenta koja predstavljaju kulturnu baštinu”.

– Članom 4. Aneksa D određeno je da dijelovi državne arhive SFRJ koji predstavljaju grupu koja se direktno odnosi na teritoriju jedne ili više država, ili je nastala ili primljena na teritoriji jedne ili više država, ili se sastoji od ugovora čiji je depozitar bila SFRJ a odnose se samo na pitanja koja se tiču teritorije ili institucija koje su imale sjedište na tim teritorijama, jedne ili više država pripašće tim državama, bez obzira gdje se te arhive trenutno nalaze – ističe se u obrazloženju.

Pristup arhivi svim državama

– Članom 7. Aneksa D Sporazuma određeno je da će se do momenta sprovođenja Sporazuma, omogućiti trenutni slobodan i neometan pristup državnoj arhivi SFRJ, datiranoj sa ili prije 30. juna 1991. godine, predstavnicima zainteresiranih država. Ovaj pristup odnosi se i na republičke i druge arhive (osim tekućih arhiva) koje se sada nalaze u zainteresovanim državama – navodi se.

Kako se u obrazloženju prijedloga, također, navodi, “ukoliko arhive treba da pripadnu dvjema ili većem broju država, prema odredbama Aneksa D Sporazuma o pitanjima sukcesije, te države će se dogovoriti koja će od njih dobiti originale i omogućiti drugima da naprave kopije”.

– Državnoj arhivi SFRJ koja prema odredbama Aneksa D predstavlja zajedničku baštinu država slobodno i neometano pristupaju sve države potpisnice Sporazuma, pri čemu se svakoj državi treba omogućiti da pravi kopije arhiva na bazi jednakog učešća u troškovima. Država koja omogućava kopiranje arhiva, obezbijediće najbolji mogući dokument za kopiranje, te slobodan i istovjetan pristup svim državama koje vrše kopiranje – navodi se u obrazloženju koje potpisuje član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.