Bećirović: BiH, kao žrtva agresije, duboko razumije patnju Ukrajine

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se danas, putem videolinka, učesnicima Krimske platforma u Kijevu, izrazivši snažnu podršku herojskom narodu nezavisne i suverene zemlje Ukrajine, njenom vodstvu i predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Kršenje međunarodnog prava

Naglasio je da su nadležni organi države Bosne i Hercegovine osudili rusku aneksiju Krima kao čin kršenja međunarodnog prava.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Bosna i Hercegovina se redovito pridružuje izjavama, inicijativama i odlukama EU kojima se osuđuje agresija u međunarodnim organizacijama – rekao je Bećirović, podsjetivši da je Bosna i Hercegovina, zajedno sa još 140 zemalja članica UN-a, izrazila podršku Rezoluciji Generalne skupštine UN-a, donesenoj povodom obilježavanja godišnjice početka ruske agresije na Ukrajinu.

predsjedništvo bih

---

Bećirović: Članstvo BiH u NATO-u je zajednički interes BiH i NATO-a

Obnova ukrajinske teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta nad njenim cjelokupnim teritorijem, uključujući Krim, ključna je i za Ukrajinu i za međunarodnu zajednicu. Bosna i Hercegovina, kao žrtva agresije od 1992. do 1995. godine, duboko razumije patnju Ukrajine. Iz tog razloga su i građani Bosne i Hercegovine izrazili svoju solidarnost sa građanima Ukrajine. Stajati uz Ukrajinu znači stajati na pravoj strani historije i podržavati temeljna načela na kojima je izgrađen civilizirani svijet – rekao je Bećirović.

Snažna podrška Ukrajini

Po njegovim riječima, većina Bosne i Hercegovine snažno podržava Ukrajinu.

Podržavati Ukrajinu znači imati civilizacijski, pravno, moralno, politički i historijski ispravan stav – kazao je on.

Poručio je da će Bosna i Hercegovina i dalje biti solidarna prema Ukrajini.

Pravedna borba Ukrajine za ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta od zajedničkog je interesa svih demokratskih snaga u Evropi i svijetu – zaključio je Bećirović.

Krimska platforma je akcija ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, započeta 2021. godine, kako bi se diplomatskim putem poništila ruska aneksija Krimskog poluotoka 2014. godine. Ciljevi koje treba postići su vraćanje pitanja Krima na globalni dnevni red, zaštita ljudskih prava na Krimu, promicanje deokupacije poluotoka i jačanje evropske i globalne sigurnosti.