Baza sudski utvrđenih činjenica: Alat za obrazovanje i borbu protiv revizionizma

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predstavila je Bazu sudski utvrđenih činjenica za sarajevsku regiju, za koju se nada da će imati veliki značaj za obrazovanje i kao sredstvo borbe protiv revizionističkih narativa, negiranja genocida i ratnih zločina u BiH.

BIRN BiH je gostima i učesnicima panel-diskusije “Sudski utvrđene činjenice bez mjesta u nastavnim planovima i programima” predstavio dio baze koji se odnosi na činjenice o opsadi Sarajeva, utvrđene u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Osim Sarajeva pod opsadom, obrađeni su i dijelovi grada koji su tokom rata bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS), poput Grbavice, Vraca, Nedžarića, kao i sarajevske općine Ilidža, Hadžići, Vogošća i Ilijaš, gdje su obuhvaćena mjesta zatočenja civilnog stanovništva, mjesta njihovog stradanja, uništavanja i pljačkanja imovine, kao i zločini počinjeni na području Pala i Sokoca.

Kako je pojasnio novinar BIRN-a BiH Haris Rovčanin, koji radi na kreiranju sadržaja za ovu bazu, Sarajevo sa svojom okolinom je prva regija predstavljena javnosti, simbolično, s obzirom na činjenicu da je prije 30 godina, u aprilu 1992., počela opsada glavnog grada Bosne i Hercegovine. Sam termin “opsada” se, kako je pojasnio, koristi u sudskim presudama, a upravo jedna od sudski utvrđenih činjenica jeste da je Sarajevo tokom rata bilo pod opsadom.

“Izrađena je baza koja sadrži neke od osnovnih sudskih zaključaka koji se tiču kampanja snajperskog djelovanja i hotimičnog granatiranja, neselektivnog i direktnog napada na civilno stanovništvo, zatim činjenica da nijedan dio grada nije bio bezbjedan od granatiranja s položaja Vojske Republike Srpske, odnosno Sarajevsko-romanijskog korpusa, kako se navodi u presudama, kao i da se na civile pucalo dok su nosili vodu, hodali po gradu i koristili javni prevoz, posebno tramvaje”, naveo je Rovčanin.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić rekao je da je razvoj multimedijalne baze sudski utvrđenih činjenica iznimno značajan za učenje o prošlosti, kao sredstvo borbe protiv revizionističkih narativa, negiranja genocida i ratnih zločina u BiH.

“Svjedoci smo politizacije historije u BiH – što je posebno izraženo u javnim nastupima političara u ovom preizbornom periodu, ali i u planovima i programima u školama. Naše nastojanje, kroz razvoj ove baze, jeste suprotstavljanje narativima koji se fokusiraju na podjele i negiranja i razvoj jedinstvene multimedijalne platforme koja može poslužiti nastavnicima, učenicima, ali i svim onim koje zanimaju sudski utvrđene činjenice”, rekao je Džidić.

Incidenti snajperskog djelovanja i granatiranja – što je termin koji se koristi u presudama – za koje je sa sigurnošću utvrđeno da je vatra otvorena s položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa, za ovu su bazu posebno izdvojeni i urađeni, kao i granatiranje modifikovanim avionskim bombama 1995., a koje, kako su utvrdila sudska vijeća u Haškom tribunalu, nisu bile podesne za gađanje konkretnih meta.

Jedan od ciljeva ove baze, prema Rovčaninu, jeste da se na jednom mjestu nađu zločini koji su konstatovani u presudama Međunarodnog suda, bez navođenja konkretnih počinilaca, jer postoje slučajevi gdje je sudsko vijeće zaključilo da se u određenom mjestu dogodio zločin, ali nije bilo dovoljno dokaza da se osoba kojoj se sudilo poveže s tim zločinom i osudi.

Pored toga, cilj je da ova multimedijalna baza posluži budućim istraživačima, studentima i novinarima, koji će pronaći osnovne informacije za svoj daljnji rad, ali i da pomogne nastavnicima i ministarstvima obrazovanja, koji iz ponuđenih obrazovnih alata mogu crpiti materijale za nastavne planove i programe, te metodologije o tome kako predavati o proteklom ratu.

Historičarka Melisa Forić je kao spoljni saradnik BIRN-a BiH radila na obrazovnom alatu u bazi. Ona je kazala da baza sudski utvrđenih činjenica, koja je u pripremi, nudi mogućnost brzog pretraživanja, provjere i korištenja činjenica i historijskih izvora koji su sastavni dio presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

“Modeli časova koji će biti sastavni dio baze nude mogućnost analize događaja na prostoru Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine na osnovu dijelova svjedočenja žrtava opisanih u presudama MKSJ-a te poticanja učenika na iznošenje vlastitih zaključaka naspram sadržaja presuda. Naročito se ukazuje na značaj ličnih svjedočenja zabilježenih u kraćim videoformatima, koji su za školski uzrast puno prijemčiviji u procesu razumijevanja i učenja”, navela je Forić.

Prema njenim riječima, kroz multiperspektivan pristup i izvornu građu, baza bi trebala omogućiti lakše utvrđivanje hronologije ratnih dešavanja, otvarajući prostor za jasnije sagledavanje uzročno-posljedične veze između pojedinih događaja te odgovornosti pojedinaca za njih, prema presudama MKSJ-a.

Viša savjetnica za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH Agnes Picod je navela da je ovo vrlo važno za sjećanje unutar BiH, ali i izvan granica, dodavši da obrazovanje predstavlja glavni osnovac pomirenja. Kako je rekla, vrlo je važno napomenuti da je princip nepristranosti važan u radu MKSJ-a.

Odluke MKSJ-a i Međunarodnog suda pravde, prema njenim riječima, zasnivaju se na dokazima i izjavama svjedoka, kao i da se presude koje su osuđujuće odnose na pojedince.

“Presude uspostavljaju individualnu, a ne kolektivnu krivičnu odgovornost. One su osuđujuće za pojedince. Presude MKSJ-a doprinose procesu uspostavljanja istine i imaju esencijalnu ulogu (…) 26 godina nakon završetka rata određeni pojedinci nastavljaju poricati, minimizirati i negirati činjenice uspostavljene u presudama”, kazala je Picod.

Picod je navela da obrazovanje treba biti jedan od stubova i avenija kroz koje se pomirenje prožima. Prema njenom mišljenju, nastavni planovi i programi i knjige manjkaju u smislu nepristrasnosti, posebno o sukobima.

“Kada se spominju krivična djela, ne spominju se kao zločin protiv čovječnosti ili genocid. Škole i obrazovni sistem ne bi trebali biti izloženi političkim agendama”, zaključila je Picod.

Iako je Arhiva MKSJ-a dostupna, platforma sudski utvrđenih činjenica daje skraćen i jasan pregled zaključaka presuda MKSJ-a široj javnosti i nastavnicima, te kreatorima obrazovnih sadržaja u pripremi tema o ratu 1992.–1995. u Bosni i Hercegovini, obogaćen izvornim sadržajima koji se mogu vrlo uspješno koristiti u nastavi, zaključuje Forić.

Na panel-diskusiji su govorili i Anisa Sućeska, ispred Mehanizma za međunarodne krivične sudove, i profesor historije Zijad Šehić.

Do kraja projekta, osim za Sarajevo, planirano je da ova baza sadrži činjenice iz deset regija – istočne Hercegovine, zeničke regije, srednje Bosne, dobojsko-posavske regije, istočne Bosne, Srebrenice, hercegovačke regije, Krajine i bijeljinsko-zvorničke regije.

Baza se realizuje uz podršku Fonda za demokratiju Ujedinjenih nacija (UNDEF) i dostupna je na OVOM LINKU.