Banjalučka porodica Turčinhodžić dočekuje Bajram s punim srcem
Fatima i Edin Turčinhodžić, koji žive u banjalučkom naselju Sitari, juče su završili gotovo sve pripreme za današnji Kurban-bajram.
Fatima je pripremila bamiju, ispekla meso piletinu i teletinu, napravila jafa biskvit kolač i ružice, koje voli više od baklave. Danas će kaže još pripremiti supu i krompir, kao i nezaobilaznu limunadu.
“Inače pravim pite, razvijam lično sirnicu i burek, to nemam namjeru, jer slabo se, pogotovo za Kurban-bajram, dolazi, pogotovo jer znaju da njega nema, on ode klati kurbane…”, priča Fatima Turčinhodžić.
Ekipa Anadolu Agency porodicu Turčinhodžić posjetila je dan prije velikog praznika, dok je Fatima imala pune ruke posla oko pripreme hrane za danas.
Goste očekuju drugi i treći dan
Goste očekuju tek drugi i treći dan, ako nečega od hrane zafali, domaćica će spremiti još, mada vjeruje da do toga neće doći.
“Obično malo ko hoće da se osoli, obično se osoli komadićem mesa i kruha, dobri prijatelji, neko neće – pojede kolač i popije limunadu”, priča Fatima Turčinhodžić.
Za svečanu priliku pripremila je i domaći hljeb, kakav obično pravi za sve velike praznike. Kaže da ga “potkuha kao i obični, razdijeli na dva dijela, razvije dvije jugke, namaže ih puterom, urola ih, isječe na jednake dijelove, ostavi da naraste, premaže žumanjkom, a može se i posuti susamom”. Kada Fatima priča o pripremi hrane, sve zvuči jednostavno, a na okretnosti u kuhinji mogla bi joj pozavidjeti većina duplo mlađih domaćica. Ništa joj nije teško, osim činjenice da neće imati mnogo gostiju.
“I kuruzice znam napraviti. To da je deset ljudi ne bih se žalila dočekati, ali svako čeka nekoga kod kuće. Ja ovdje nemam nikoga osim sestre i ona bude u Bugojnu, ali je momentalno tu, a u njega (supruga) je rodbina sva starija, niko ne može doći”, kaže ova domaćica.
Najteže joj pada što joj dvojica sinova žive daleko, u Americi, sve bi bilo lakše kada bi njima bilo jednostavnije doći. Srećna je kada ih posjeti, ali joj je nezgodno, jer putuje sama bez muža, koji ostaje u Banjoj Luci.
“Puno mi je teško što sam bez rodbine, bez djece, puno mi je teško…, eto”, kaže kroz suze Fatima.
Pitali smo je i ima li razlike između nekadašnjih i današnjih praznika.
Razlika između nekadašnjih i sadašnjih bajrama
“Nebo i zemlja, razlika. Djeca se raduju, puna kuća naroda, ovdje se kolo uhvati…”, prisjeća se ona objašnjavajući da su prije imali fino društvo, nekoliko bračnih parova, miješanih nacionalnosti, ali svi su otišli vani.
Njen suprug Edin Turčinhodžić, objasno je da danas muškarci ujutro ustanu i odu u džamiju da se klanja Bajram, kad izlazi sunce.
“Kad ljudi izađu iz džamije, dolaze kući, prvo se ruča, to se zove ručak, popije se kafa i onda se može klati kurban”, priča Edin Turčinhodžić.
Objasnio je da kada se kolje kurban, prvo treba iskopati rupu, “otprilike da mogu stati sve iznutrice, kosti koje se bacaju, i krv”.
“Nad tom rupom se zakolje kurban i kad se zakolje sva krv i sav otpad u tu rupu ode, i da se zatrpa”, kaže on.
Poslije toga se meso unese u kuću i tu se siječe otprilike na komade da se može napraviti jedan ručak i onda se to dijeli komšijama i rođacima.
Kurban se dijeli svima
“Ide se redom od kuće do kuće i koliko imaš, od svoje kuće koliko stigne, ne možeš cijelom svijetu podijeliti, ali koliko imaš komada toliko podijeliš. Ni jednu kuću ne treba preskakati, to je običaj, nije bitno koje je nacije, svima se to dijeli”, objasnio je Edin Turčinhodžić.
On kaže da je različit broj kurbana koje zakolje svake godine, nekada ih bude pet, a nekada deset.
“Kurbani se mogu klati sve četiri dana Bajrama, ali je najbolje ako se zakolje prvog dana i da se to podijeli. Bude nekad i više od 10, obično se to ne naplaćuje, onaj čiji je kurban, daje pare, plati tebi, ali s halalom, ako ne da ništa i ja treba da halalim, da to džabe zakoljem”, kaže on.
Kaže da se do prije dvije-tri godine mnogo više kurbana klalo i dijelilo, a iz godine u godinu ovaj broj se smanjuje.
“Kurban, ako počneš klati, treba da kolješ tri godine uzastopce, ne valja se prekinuti, a poslije, ako nećeš ili ako nisi više imućnog stanja, možeš prekinuti”, kazao je Edin Turčinhodžić.
Smatra da stare običaje treba održavati, a navodi da je uvijek poštovao i druge nacije i njihove običaje, pa bi volio da se sačuvaju i njegovi običaji.
