Bajram u Grabu, najstarijem banjalučkom naselju: Zajedništvom protiv problema

Za mještane banjalučkog naselja Grab u koje se stiže iz Gornjeg Šehera nekadašnjom “jajačkom – rimskom cestom” Kurban-bajram poseban je praznik jer je većina stanovništva u dijaspori pa je ovo prilika za susrete sa porodicom i prijateljima.

Stanovnici Graba ponosni su jer je kako kažu, “odavde krenula Banjaluka” pa se nastavila razvijati niz Vrbas. O davnim vremenima prvih stanovnika ovog područja svjedoče dvije česme, jednu su izgradili Rimljanji prije oko 1.500 godina, a kako se naselje širilo za vrijeme Osmanskog carstva izgrađena je druga česma. Danas je prema riječima stanovnika Graba, to glavna lokacija za okupljanje mještana, kako se šale mjesto koje je “čitaonica i informacioni centar”. Stare česme i područje oko njih održavaju mještani, a ista je situacija i sa džamijom u Grabu.

Bakir Osmančević iz Graba ekipi Anadolu Agency (AA) ispričao je da se priča o nastanku naselja prenosi sa koljena na koljeno, a da je Hadži Begzade džamija najstarija od postojećih.

Bakir Osmančević

“Spominju se dva termina 1512. odnosno 1528. godina, a moguće da je to raspon gradnje. Što se tiče džemata to je jedan poseban džemat koji gaji tradicionalne ljudske vrline, a što se odražava kroz suživot i ispomaganje”, izpričao je Osmančević.

Prema njegovim riječima, najočigledniji primjer toga upravo je obnova džamije srušene 1993. godine.

“Džemat vrlo mali, ali vrlo jedinstven. Ovo je džamija koja je najbrže napravljena – u rasponu od pet godina i sa najvećim učešćem džematlija koji žive ovdje i onih koji su u dijaspori koji su se svesrdno odazvali i dali svoje priloge”, kazao je Osmančević.

Jutros su se mještani okupili na bajram-namazu, a nakon obavljanja molitve iskoristili su jedinstvenu priliku da se druže, jer su mnogi mještani koji sada žive u inostranstvu vrijeme godišnjih odmora prilagodili današnjem prazniku kako bi ga proveli u Grabu.

Uz vjerski dio, za Bakira Osmančevića današnji dan se mora iskoristiti i za održavanje tradicije okupljanja porodice koja je temelj društva

“Poslije bajram-namaza slijedi prinošenje kurbana isti dan ili neki od narednih dana. Dolaze nam djeca, mi stariji dočekujemo mlade, a drugi, treći dan ide se na mezare da se uči dova najbližima. Idemo jedni drugima, družimo se i veselimo se”, kazao je Osmančević.

Tradicija, vjera i zajedništvo “ono su što drži” stanovnike Graba.

“Nismo zadovoljni u ovoj lokalnoj zajednici, u ovoj državi kompletno, na čitavom prostoru – neću ništa razdvajati. Očevici ste svega šta se dešava. Ta vjera i to zajedništvo upravo je ono što nas jača da odolimo problemima koji su svakodnevni”, kazao je Osmančević.

Asim Šiljković

Asim Šiljković, mutevelija džemata Grab, prošle godine se vratio nakon 20 godina boravka u Švedskoj. Džematlije mu, priča, mnogo pomažu da se džamija održi kako treba, a nije rijetka pomoć ni među stanovnicima u slučaju potrebe.

“Fino mi je, nigdje mi nije bolje nego ovdje”, kaže Šiljković i objašnjava da je najsrećniji u svojoj kući.

Prema njegovim riječima, većina mještana živi u inostranstvu, a mnogo je i penzionera koji dođu na proljeće a odlaze pred zimu.

“Za Bajram dođu svi, bude puna džamija”, kaže on i dodaje da “oni koji ne mogu doći obavezno zovu i čestitaju”.

Fehimu Mešiću, koji je zbog rata 1993. godine napustio Banjaluku, mnogo znači kada na Kurban-bajram može da dođe u Grab da obiđe roditeljske mezare i Grabsku džamiju. Njegov brat vratio se u Banjaluku, a Fehim nije siguran šta će biti u budućnosti i da li će se i on vratiti. Dolazi redovno, ali ako fizički nije tu, Banjaluka mu je u mislima i ne može zaboraviti svoje korijene.

Fehim Mešić

Na pitanje kako ocjenjuje zajedništvo u Grabu Mešić je rekao da je i sam u “miješanom braku”, a da ga politika ne interesuje.

“Narod treba da ima pameti prije svega da gleda sebe, svoju familiju kako preživjeti, a ne da neko diriguje ko ne misli dobro drugom. Živjeli smo i onih godina fino, slagali se, pa Bože moj možemo i dalje”, kazao je Mešić.