Autobusi u BiH poluprazni, vozači na čekanju

Na autobuskim stanicama u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru tek pokoji putnik sa maskom na licu čeka da se ukrca do željene destinacije. Na mostarskoj stanici dva studenta iz Konjica putuju kući. Kažu prilagodili su se uslovima i nemaju strah od zaraze.

”Nije me strah, jer se ljudi pridržavaju mjera, nose maske, a i mnogo je manje putnika, tako da se i distanca poštuje”, kaže studentica iz Konjica, Azra.

Od 15. marta do 15. maja autobuski saobraćaj je bio obustavljen, a gubici su, kako kažu u ovom sektoru, toliki da dio njih neće preživjeti ovaj ekonomski udar. S druge strane, mjere države za ublažavanje krize, navode, još uvijek nisu dobili, piše Radio Slobodna Evropa.

Safudin Čengić iz Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Privredne komore Federacije BiH podsjeća da su putovanja bila obustavljen a, a granice zatvorene, te da su gubici u međunarodnom putničkom saobraćaju veći od 80 posto.

“Prema podacima kojima mi raspolažemo u međunarodnom saobraćaju pad poslovnih aktivnosti, a to se gleda kroz pređene kilometre i održavanje linija, je više od 85 posto. Praktično, samo 15 posto obavljamo od onoga što smo obavljali prije pandemije. Zbog zatvaranja granica zemalja EU, zbog restriktivnih mjera zemalja u koje smo vozili praktično mali broj linija je održan. Znači, mali broj polazaka sa iznimno malim brojem putnika. U domaćem saobraćaju nešto je povoljnija situacija, ali uzimajući u obzir broj putnika i bojazan ljudi da putuju, mi imamo pad poslovnih aktivnosti za više od 60 posto”, kaže Čengić.

Slična je situacija i sa autoprevoznicima iz Republike Srpske (RS). Dejan Mijić, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore RS-a kaže da je i nakon ponovne uspostave putnički saobraćaj u znatno smanjenom kapacitetu.

“Određene linije su zbog situacije obustavljene, prije svega Italija, Švajcarska. Neke linije smo uspjeli održati u smanjenom obimu kao što je Njemačka i Austrija, ali su mjere koje se moraju poštovati stroge i u skladu s tim se i ponašamo”, kaže Mijić.

Kada je u pitanju domaći saobraćaj, linije koje su obustavljene od marta do maja su uspostavljene, kada je riječ o prigradskom saobraćaju, no broj putnika nije prešao 50 posto. Dijelom je to zbog preporuka kriznih štabova koji su propisali nošenje maski u autobusima, ali i poštivanje fizičke distance što znači da autoprevoznici ne smiju primiti više od polovine broja putnika u odnosu na broj sjedišta.

“Kada je lokalni i republički saobraćaj uspostavljen u drugoj polovini maja prihodi su bili na nivou od četiri do sedam posto u odnosu na period prije pandemije, a od juna do danas prihodi su ispod 50 posto u odnosu na prošlogodišnje”, kaže Mijić.

Godina koja je ‘pokosila’ turizam i autoprevoz

Takođe i renta car auto kuće bilježe znatne gubitke, od kako je turizam obustavljen, kaže Šućrija Čusto, voditelj poslovnice Rent-a-Car poslovnice pri Autoprevozu Mostar.

“Ova godina je pokosila ovaj turistički sektor kome i mi pripadamo. Mi smo opsluživali veliki broj najkvalitetnije klijentele koji mogu sebi priuštiti da iznajme vozilo mjesec dana. Međutim, kako nema turizma, nema ni posla. Pokušali smo uvesti neke nove angažmane, na godišnjem ili dvogodišnjem nivou sa ekstremno niskim tarifama ne bi li poslovanje tako spasili, ali je to vrlo sporo. Firme koje već imaju svoje vozne parkove pokušavaju ići korak dalje i riješiti se svojih vozila, a iznajmiti vrlo povoljno naša, jer tako ne moraju plaćati kasko i ostale troškove, ali još uvijek je to neznatan broj”, objašnjava Čusto.

Iako su u teretnom saobraćaju u nešto povoljnijoj situaciji, što se tiče međunarodnog teretnog prijevoza i oni suočavaju sa gubicima, kaže Muamer Berbić iz Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore BiH.

“U vrijeme izolacije naši vozači koji su išli u inostranstvo prvi su se suočili sa 15-todnevnim samoizolacijama po povratku s puta, no zahtjevi su bili za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština, tako da je posla bilo. Međutim, nakon tog prvog vala, smanjila se i potreba za uvozom i to je najveći problem prevoznika kako u BiH tako i u regiji, jer je smanjen obim posla i zabilježen pad prometa do 30 posto”, navodi Berbić.

Zbog višemjesečne obustave saobraćaja i neizvjesnosti zbog dužine trajanja pandemije, pojedini autoprevoznici su morali jedan broj uposlenika poslati na čekanje ili im otkazati angažman.

Ahmedin Šabanagić, generalni direktor Autoprevoz Bus Mostar, kaže da su svojim vozačima isplaćivali plate i kad je saobraćaj bio potpuno obustavljen, za mart, april, maj. No, kako bilježe ogromne gubitke u poslovanju, bili su primorani dio ljudi poslati na čekanje.

“Mi smo imali od početka pandemije do danas više od milion i po maraka prihoda manje nego prošle godine u istom periodu. Morali smo 14 vozača poslati kući. Ja bih najviše volio da se situacija normalizuje i da ih vratimo, ali niko od nas ne zna koliko će ovo trajati”, kaže Šabanagić.

Mjere države za pomoć ovom sektoru privrede su izostale, kaže Safudin Čengić iz Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Privredne komore FBiH i Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Nažalost, mjere vlada su nikakve, nemamo konkretnih mjera da se očuvaju radna mjesta. Vlade zaboravljaju da njima realni sektor puni budžete. A šta će tek biti kad jednom sve ovo stane i kad se suočimo sa posljedicama i pandemije i neadekvatnih mjera vlasti?”, pita se Čengić.

Čengić podsjeća da je i prije pandemije ovaj sektor imao problem sa odlaskom vozača u inostranstvo gdje su bili bolje plaćeni.

”Zapadnoevropske zemlje su prepoznale taj kadar bolje od Bosne i Hercegovine i ljudi su odlazili trbuhom za kruhom, a vlade su ostale nijeme na naše vapaje da nešto učine. Ja ću samo reći da je prema podacima Eurostata 71. 300 ljudi otišlo iz Bosne i Hercegovine u 2019. godini da radi vani”, ističe Čengić.

Autoprevoznici trebaju pomoć države da bi opstali

Udruženja autoprevoznika i putničkog i teretnog saobraćaja koja djeluju u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH usvojila su i niz prijedloga institucijama BiH kako pomognu ovom sektoru, prije svega u očuvanju radnih mjesta.

Jedna od prvih preporuka je omogućiti pristup mogućim izvorima subvencija za ove kompanije.

Jedna od inicijativa upućena je agencijama za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (12. mart 2020.) kojom je tražena šestomjesečna suspenzija plaćanja kredita za kompanije koje posluju u područjima pogođenim korona virusom, između ostalih i u putničkom prijevozu.

Prijedlog mjera dostavljen je svim nadležnim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i nadležnim organima iz oblasti cestovnog prijevoza putnika.

Vijeću ministara BiH je predloženo osnivanje privremenog koordinacionog tijela za pomoć bosanskohercegovačkim kompanijama koje se bave domaćim i međunarodnim javnim cestovnim prijevozom putnika. Istovremeno, Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine predloženo je da inicira izmjene i dopune Zakona o akcizama i Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama tako da se omogući privremeno oslobađanje putarina kao vrste indirektnog poreza na gorivo.

Jedna od preporuka je i entitetskim vladama a tiče se omogućavanja povrata dijela uplaćenih naknada pri registraciji vozila za period u kojem je djelimično ili potpuno onemogućena djelatnost cestovnog prijevoza putnika.

Prijedlozi su upućeni u avgustu, ali nijedan od prijedloga u navedenim institucijama nije razmatran.

Saradnja na tekstu: Mirsad Behram