Arnautović predložio održavanje sastanka s Tegeltijom, Bevandom i Turković

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović izjavio je Feni da je danas uputio pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i zamjenicima predsjedavajućeg Biseri Turković i Vjekoslavu Bevndi s prijedlogom za hitno održavanje sastanka s CIK-om BiH.

Arnautović kaže da bi na tom sastanku, u neposrednom razgovoru, razjasnili sve eventualne tehničke pretpostavke za donošenje posebne odluke Vijeća ministara BiH o dodjeli sredstava CIK-u potrebnih za izborni proces u 2022. godini, a koja bi bila doznačena iz akumuliranih sredstava viška prihoda prenesenih iz prethodnih godina.

– Suština je da u dosadašnjoj i javnoj polemici i „razlogu“ zašto nije ta odluka stavljena na dnevni red Vijeća ministara BiH 20. aprila je ta, kao da smo se mi obratili sa zahtjevom za dodjelu sredstava sa računa tekuće rezerve. Međutim, to je apsolutno netačno. Dakle, mi se nismo obratili da nam se doznače sredstva sa te stavke, s tog računa, nego s računa akumuliranih sredstava prenesenih iz prethodnih godina – pojasnio je Arnautović.

Dodao je da u Izvještaju o izvršenju budžeta, koji je pripremilo Ministarstvo finansija, stoji da na tom računu ima neraspoređenih 39.440.850 KM.

– Dakle, mi sa te pozicije, sa tog računa zahtijevamo da nam se, posebnom odlukom Vijeća ministara BiH, doznače sredstva. Što znači, da bi u tom slučaju, ona stavka koja stoji u nacrtu budžeta Centralnoj izbornoj komisiji, u vrijeme kad će se budžet usvojiti, bila brisana, odnosno ne bismo dobili dupla sredstva i ovom posebnom odlukom i ono što je u budžetu – pojasnio je Arnautović.

Istaknuo je da ni ova sredstva za koja očekuju da će im Vijeće ministara BiH dodijeliti u iznosu od 11.700.000 KM neće biti dostatna za podmirenje svih troškova koji će proisteći iz izbornog procesa.

– U vrijeme kada smo mi pravili taj budžetski zahtjev, kao i svi drugi budžetski korisnici u državi BiH, u augustu 2021. godine, bile su jedne cijene na tržištu. Na primjer, cijena jednog litra nafte je bila oko 1,30 KM, a danas je jedan litar nafte više od 3,20 KM. Dakle, došlo je do inflacije i do enormnog poskupljenja svih nabavnih stavki i usluga na tržištu – istaknuo je predsjednik CIK-a BiH.

Arnautović napominje da su već dva tendera koja su raspisali u cilju potpisivanja okvirnih sporazuma, na primjer ambalažnog materijala, već dobili dvije ponude koje su otvorili, koje su za 100 posto veće nego u vrijeme kada su pravili budžetsku stavku.

– Na primjer, jedna stavka je 90 hiljada, a ponude koje smo dobile su veće od 180 hiljada. Isto očekujemo da će se desiti i s ponudama vezanim za nabavku papira za štampu glasačkih listića i za same usluge štampe glasačkih lisitića, što je najveća stavka, kao i sve druge u nizu onih nabavki koje su potrebne za održavanje izbornog procesa, kao što je IT oprema, kompjuteri, softver itd. Prvo da pređemo ovu „prepreku“, bit će potrebno nakon što Vijeće ministara BiH donese, nadam se, pozitivnu odluku o dodjeli ovih 11.700.000 KM, da se odmah razmatra i drugi zahtjev CIK-a BiH koji treba da uskladi taj budžetski prijedlog s novim stanjem na tržištu – istaknuo je Arnautović.

Kazao je da će Centralna izborna komisija BiH u srijedu, 4. maja ove godine, raspisati izbore, odnosno donijeti odluku o održavanju općih izbora 2022. godine.

Po njegovim riječima, u okviru te sjednice će biti doneseni svi podzakonski propisi koji su u međuvremenu ili ažurirani ili su novi napisani i usvojeni na Kolegiju CIK-a BiH.

– Što se tiče te dileme da li će ili neće Centralna izborna komisija raspisati izbore, to je potpuno vještačka dilema – kazao je Arnautović.

Napomenuo je da su u Izbornom zakonu BiH jasno propisani rokovi vezani za izbornu godinu.

– Izbori se održavaju prve nedjelje u oktobru, to znači 2. oktobra ove godine, a raspisuju se, kako zakon kaže, najmanje 150 dana prije tog dana – podsjetio je Arnautović.