Arnaut: Pravosuđe u BiH u sprezi je s politikom, predloženo 15 preporuka

Članovi Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH usvojili su na današnjoj sjednici izvještaj o radu. Ovaj dokument rezultat je dvogodišnjeg rada ove komisije, tokom kojeg je održano 35 sjednica, te saslušano više od 30 svjedoka, većinom nosilaca najviših pravosudnih funkcija, te razgovora sa brojnim relevantnim zvaničnicima, predstavnicima međunarodnih institucija, kao i saradnje sa policijskim agencijama u državi.

U izvještaju su navedeni svi problem koji su detektirani na osnovu svjedočenja sudija, tužilaca, članova Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, ali i onih aktera koji godinama vode borbu s pravosudnim institucijama u BiH da se pokrenu ili riješe slučajevi najtežih krivičnih djela među kojima su i ubistva.

Piše: Semira DEGIRMENDŽIĆ

S druge strane Komisija je utvrdila 15 preporuku koje bi trebali provesti različiti nivoi vlasti u BiH, uključujući prvenstveno pravosudne institucije u našoj zemlji, da bi se stanje u pravosuđu unaprijedilo i poboljšalo.

SUKOB INTERESA I MALVERZACIJE

O tome su danas na konferenciji za novinare govorili predsjedavajući Komisije Damir Arnaut, prvi zamjenik predsjedavajućeg Dragan Mektić,član Komisije Branislav Borenović, a konferenciji su prisustvovali I članovi ovog tijela Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Zlatan Begić, Alma Čolo i Mira Pekić..

Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut kazao je da je ono što najviše zabrinjava, a to je da je Komisija utvrdila da je ogromna sprega između politike i pravosuđa u BiH, a ovi navodi se prožimaju kroz svjedočenja onih koji su govorili pred Komisijom.

-Postoje i navodi o ogromnom sukobu interesa u kojem se nalaze najviši nosioci pravosudnih funkcija, o malverzacijama poput zloupotreba, odnosno potpunog nekorištenja sistema za upravljanje predmetima za sudove i tužilaštva (CMS), te nedostatku drugih institucionalnih mehanizama, kao i neadekvatnosti nekih mehanizama koji bi u nekom drugom sistemu bili alternative poput institucije ombudsmena i slično. I ono što je posebno zabrinjavajuće je j konstatacija da je ogroman procenat ljudi u pravosudnoj zajednici pošten, da rade svoj posao, ali smo također primijetili i primjese konformizma. To se ogleda u tome da ljudi u pravosudnoj zajednici, koji su pošteni, koji se ne bave korupcijom, koji ne žele veze s politikom, jednostavno puštaju da stvari idu svojim tokom, kazao je Arnaut i dodao:

-Zaključili smo da to nije zbog njih, već zbog toga što nisu imali adekvatan institucionalni forum da to iznesu i to smo primijetili upravo na osnovu činjenice da su pred nama to slobodno iznijeli, da su iznijeli svoja zapažanja, dali svoje preporuke, čak i u određenim situacijama izrazili kajanje. Govorim o ljudima koji su se pojavili pred Istražnom komisijom i rekli: ”Podržali smo Milana Tegeltiju, nismo trebali, bila je to greška, međutim tada je bilo poimanje njegove ogromne moći“ – pojasnio je Arnaut.

Arnaut je kazao i da je Komisija zaključila da je odnos između pravosudne zajednice i medija na izuzetno niskom, odnosno potpuno nezadovoljavajućem, nivou.

-Pravosudna zajednica ne koristi ni blizu saznanja iz medija koliko bi to trebali činiti, pogotovo uzimajući u obzir da vrlo često medijske priče rezultiraju otkrivanjem koruptivnih afera. Međutim tu također dolazi do jedne netransparentnosti u radu, otežavanju rada medijima koji čak ne mogu unijeti u sudnice laptop ili diktafon da se lakše prate suđenja-naveo je Arnaut neke od primjera.

On je pojasnio da bi se Izvještaj uskoro trebao naći pred Predstavničkim domom Parlamenta BiH, te da se očekuje njegovo usvajanje.

-Istražna komisija nastavlja sa svojim radom i insistirat ćemo na promociji ovog izvještaja i implementaciji preporuka – kazao je Arnaut.

On je pojasnio i o kojim se preporukama radi. Prije svega predloženo je da se vrši provjera svih članova VSTV-a, predsjednika sudova i glavnih tužioca po uzoru na Albaniju, a koja podrazumijeva detaljnu provjeru imovine, bilo kakvih kontakata ili odnosa rukovodećih nosilaca pravosudnih institucija s politikom, te detaljnu provjeru bilo kakvih kontakata ili odnosa nosilaca pravosudnih funkcija sa organizovanim kriminalom. Te provjere bi se odnosile na oko 100 nosilaca čelnih pravosudnih funkcija u BiH, a ne svih uposlenika u pravosudnoj zajednici kao što je slučaj u Albaniji.

Preporuka je i da se mehanizam sukoba interesa proširi na nosioce pravosudnih funkcija i njihove bliske srodnike, u smislu da neko ne može biti sudija, a da njegov supružnik, dijete ili drugi blizak srodnik istovremeno bude na nekoj politički imenovanoj funkciji.

BEZ ADVOKATA U VSTV-U

Komisija traži i značajno unapređenje kriterija za pravosudne funkcije i za članstvo u VSTV-u, kao i da se osigura izuzeće članova VSTV-a pri imenovanjima na istom nivou, tako da sudija ne imenuje tužioca koji će se sutra pojavljivati pred njim i obrnuto. Preporuka je i da se onemogući da advokati budu članovi VSTV.a, kao što je sada slučaj.

Traži se i unapređenje statusa nezavisnosti i ovlasti Ureda disciplinskog tužioca (UDT), te da se pojača istraga za disciplinske prekršaje etičke i koruptivne prirode, konkretno da se UDT više bazira na kvalitet optužnica, a ne toliko na kvantitet . Komisija preporučuje uspostavu posebnog mehanizma za odlučivanje u disciplinskim prekršajima članova VSTV-a, da ne bi dolazilo do situacija kako je kazao Arnaut, poput one kada je Milan tegeltija zloupotrijebio svoju poziciju kada je VSTV odlučivao o njegovoj disciplinskoj odgovornosti.

Preporučeno je i da se na određeni period nosiocima pravosudnih funkcija onemogući napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere određeni period .

Komisija predlaže da se fokus ocjenjivanja, odnosno vrednovanja rada sudija i tužioca prebaci sa ostvarene norme na procenat oborenih presuda i palih optužnica, odnosno da ocjena vrednuje kvalitet, a ne kvantitet.

Preporučeno je i da se osigura dosljednja upotreba CMS sistema za dodjelu predmeta u VSTV-u , te da se uspostavi, odnosno vrati institut oštećenog kao supsidijarnog tužioca.

Predlaže se i osiguranje potpune nezavisnosti i djelotvornosti institucije ombudsmena, kao i da se pri tumačenju neovlaštenog fotografisanja i snimanja, uvedu zapadni standardi.

Primejrice, ako se snimi koruptivna radnja , ne treba istraživati novinara ili onog ko je to snimio, nego onoga ko je snimljen da se bavi korupcijom .

Komisija preporučuje i da pravosudna zajednica značajno unaprijedi transprentnost i saradnju s medijima .
Dragan Mektić, zamjenik predsjedavajućeg Komisije kazao je da su rezultati rada Komisije premašili njegova očekivanja.

PARLAMENTARNI NADZOR NEOPHODAN

-Nisam očekivao da ćemo postići ovakav rezultat. Posebno me raduje da je čitav istražni postupak o stanju u pravosuđu BiH i sam izvještaj potupno “domaći proizvod” BiH, da smo radili između sebe u potpunom povjerenju, u toku rada nismo bili opterećeni bilo kakvim političkim konotacijama i isključivo smo se fokusirali na utvrđivanje stanja u pravosuđu. I upravo zbog toga smo i postigli ovakav rezultat, koji je neka vrsta presedana u parlamentarnom životu u BiH. Dakle, ovo je samo prvi od koraka da obavijestimo javnost putem medija da smo usvojili Izvještaj, ali ćemo u daljnjim koracima učiniti niz aktivnosti da ovaj izvještaj prezentiramo prije svega cjelokupnoj javnosti BiH, a posebno naučnoj i stručnoj javnosti i civilnom društvu, prvenstveno onim institucijama i organizacijama koje se po prirodi svoga posla bave vladavinom zakona i pravnom državom. Ovaj izvještaj je bolji od svih ranijih izvještaj a koji su radili predstavnici nekih međunarodnih i domaćih institucija. Imali smo u početku opstrukcije rada ove komisije, prije svega od najviših nosilaca pravosudnih funkcija u BiH,ali je ova komisija ustrajala u radu i dala jedno dodatno ohrabrenje i motiv časnim nosiocima pravosudnih funkcija da počnu da rade svoj posao, jer nisu imali do sada priliku da se institucionalno obrate nekom vezano za stanje u pravosuđu. Rad komisije je počeo davati svoje rezultate, jer na osnovu utvrđenih činjenica koje smo dostavljali UDT-u posljedice su bile, da pomenem samo odlazak predsjednika VSTV-a, te disciplinsku sankciju smjene glavne tužiteljice BiH i smjenu javnog tužioca RS- gospodina Švrake (Mahmut, op.a) . Sada očekujemo kroz implementaciju ovog izvještaja da će se pokrenuti jedna ozbiljna reforma pravosudnog sistema BiH- kazao je Mektić.

Branislav Borenović, član Komisije kazao je da smatra da je Komisija pokazala da se može izdići iznad političkih podjela i ozbiljno raditi posao u Parlamentu.

-Četiri riječi koje opisuju rad ove komisije. Upornost, dosljednost, posvećenost i odgovornost. Pokazalo se da se uz puno poštovanje važećeg ustavnog i parlamentarnog okvira u BiH može doći do važnih rezultata koje je postigla Privremena istražna komisija. Imali smo transparentnost u radu, uočili, identifikovali i potvrdili ogromne probleme u pravosuđu u BiH i što je najvažnije predložili konkretna rješenja kako to stanje promijeniti i unaprijediti, te istakli značaj parlamentarnog nadzora kao važnog alata koji se skoro ne koristi u ovoj zemlji – rekao je Borenović.

Na novinarsko pitanje da li članovi Komisije smatraju da ovo tijelo treba zaživjeti kao stalna parlamentarna komisija odgovorio je predsjedavajući Arnaut:

– U Izvještaju je čitavo jedno poglavlje posvećeno budućnosti parlamentarnog nadzora u BiH. Kad se pokrenula priča o ovoj komisiji, postojalo je nepovjerenje i unutar Parlamenta koji je taj koji je zadužen zakonom da provodi parlamentarni nadzor nad tim institutom. Mi smo napravili ogroman pomak u smislu približavanja instituta parlamentarnog nadzora građanima, medijima, javnosti… Mi smo istakli da je neophodno, da barem u iduća dva saziva Parlament nastavi nadzor nad radom pravosuđa, prati implementaciju ovih preporuka, a također da se razmisli o uspostavljenu stalnog parlamentarnog nadzora koje će se baviti prioritetnim pitanjima. U svakom slučaju ovo je dobar alat i za opoziciju i za vlast. Jer kad postoji parlamentarni nadzor vlast u pravilu u demokratskim zemljama bolje radi svoj posao – pojasnio je Arnaut.

Arnaut je odgovarajući na pitanje novinara da li su članovi Komisije radili pod pritiskom i da li su bili suočeni s prijetnjama kazao da je bilo i takvih situacija.

– Imali smo otvorene prijetnje jednom članu komisije od jednog člana Kolegija Predstavničkog doma. Ali, bitna je naša istrajnost i upornost i to što je naša opredijeljenost shvaćena od nekorumpiranog dijela pravosuđa- zaključio je Arnaut.

Podsjećamo, u članstvo Privremene istražne komisije nisu htjeli ući poslanici HDZBiH i SNSD-a.

Jedini zvaničnik koji je odbio da svjedoči pred Istražnom komisijom je aktuelni državni ministar pravde Josip Grubeša.

Smijenjena glavna tužiteljica Gordana Tadić, odugovlačila je svoj dolazak I saslušanje pred ovom komisijom, ali je u konačnici došla i odgovarala na pitanja članova Komisije. Upravo na tom saslušanju Tadić je priznala da se u Tužilaštvu BiH ne koristi CMS, nego se predmeti tužiocima dodjeljuju “ručno”. Nakon toga UDT je pokrenuo disciplinski postupak protiv Tadić nakon čega je ubrzo došlo i do njene smjene.