nikada završeni konkurs
Arnaut: BiH jedina od 46 država sa sudijom u “tehničkom mandatu” u ESLJP
Ako se Anđelić i pojavi kao prijedlog, to će biti isključivo rezultat Komšićevog glasa, smatra Arnaut
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut kao poslanik u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSVE), učestvovao je u izboru čak 11 sudija Evropskog suda za ljudska prava iz isto toliko evropskih zemalja. Arnaut sada upozorava na situaciju u kojoj se nalazi BiH kada je predstavnik u tom sudu u pitanju.
– Faris Vehabović je jedan od najboljih pravnih umova u Bosni i Hercegovini. Nadam se da će biti izabran za sudiju Ustavnog suda BiH ove godine, nakon što u decembru istekne mandat Seadi Palavrić. Istovremeno, Vehabović je, osim Poljaka Wojtyczeka, jedini od 46 sudija Evropskog suda kojem je istekao devetogodišnji mandat (ne računajući Litvanca Kurisa kom je mandat istekao prije samo dva mjeseca i čijeg će nasljednika PSVE izabrati u utorak). A kada je sam Wojtyczek u pitanju, jedini razlog zašto je on, kao i Vehabović, zagazio u treću godinu tehničkog mandata, jeste što je PSVE već nekoliko puta odbacila različite liste politički obojenih prijedloga koje je dostavila bivša konzervativna vlast u Poljskoj. Bosna i Hercegovina je, tako, trenutno jedina od ukupno 46 država članica Vijeća Evrope koja nije dostavila prijedloge za izbor novog sudije nakon što je prethodnom istekao mandat – naveo je Arnaut u saopćenju.
Po njegovom mišljenju, puna odgovornost za takav neodgovoran pristup je na prethodnom sazivu Predsjedništva BiH, koje je, u skladu sa pravilima i praksom Vijeća Evrope, konkurs raspisalo pred kraj Vehabovićevog mandata 2021. godine, ali koje za gotovo dvije godine, koliko im je bilo na raspolaganju, nije okončalo tu proceduru.
Svaka država dostavi tri kandidata
Te procedure Vijeća Evrope nalažu da svaka država dostavi tri kandidata, a PSVE potom bira jednog od to troje. Ovo pravilo važi za sve države članice. Puka je slučajnost da se „preklapa“ sa trojnom kompozicijom u Predsjedništvu BiH, čija su tri člana u dosadašnjoj praksi svaki predlagali „svog“ kandidata i tu listu dostavljali u PSVE na konačni izbor, dodaje Arnaut.
– Kada je taj konkurs okončan, isti portal koji je Bećirovića optužio da Vehabovića želi zamijeniti Nevenom Anđelićem je tada napisao: „Prema informacijama, Kabinet hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića vjerovatno će za sudiju u Strazburu kandidirati Nevena Anđelića.“ Taj portal je potom Anđelića predstavio kao vrhunskog stručnjaka sa svjetskim referencama, a istovremeno su konstatovali da će prijedlog Šefika Džaferovića biti Jasminka Džumhur.
-Ne znam koje me je od ta dva imena tada više zabrinulo – Džumhur koju je SDA, skupa sa HDZ-om i SNSD-om, dva puta progurala za ombudsmenku za ljudska prava BiH uprkos izuzetno skromnom pravnom znanju ili Anđelić koji mi je tokom moje odbrane Ejupa Ganića u Londonu pravio značajne probleme svojim tekstovima u bh. i UK medijima kojima je relativizirao srbijansku optužnicu i Ganića pokušavao staviti u istu ravan sa legitimno optuženim srpskim zločincima. Znam samo da me obradovalo da se sada Nedim Ademović spominje kao mogući Vehabovićev nasljednik jer su obojica, skupa sa Edinom Šarčevićem, sami vrh pravne misli u Bosni i Hercegovini – Arnautove su riječi.
U svakom slučaju, ako Predsjedništvo BiH konačno okonča proceduru koju su prije tri godine započeli Komšić, Džaferović i Dodik, svaki od trenutna tri člana Predsjedništva BiH će moći predložiti po jednog kandidata.
“Suluda je tvrdnja da sam Bećirović može dati dva prijedloga”
Prema Arnautovim navodima, suluda je, stoga, tvrdnja da sam Bećirović može dati dva prijedloga. Ako se Anđelić i pojavi kao prijedlog, to će biti isključivo rezultat Komšićevog glasa, smatra Arnaut.
– Konačno, da potcrtam: Imam izuzetan respekt za Farisa Vehabovića, kog poznajem preko petnaest godina. Faris i ja smo bili kandidati za sudiju Ustavnog suda BiH 2008., kada nas je Centar za istraživačko novinarstvo ocijenio kao jedine od pet kandidata sa „značajnim pravnim iskustvom“. SDA je tada, u saradnji sa HDZ-om i još nekim politički, a ne stručno, nastrojenim poslanicima, izabrala svog potpredsjednika Mirsada Ćemana, čije je jedino pravno iskustvo bilo u Tvornici svjećica Enker. Nasuprot tome, Vehabović je tada imao višegodišnje iskustvo registrara Ustavnog suda BiH, a ja advokata u američkom State Departmentu – naveo je Damir Arnaut u svom saopćenju.
Bosna i Hercegovina ne treba biti “slučaj” u evropskim i svjetskim institucijama, jedina zemlja koja je konstatno “u tehničkom mandatu” te stoga Arnaut, kako je naveo, potpuno podržava poteze člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića vezano za izbor sudije Evropskog suda za ljudska prava.
Zemljotres jačine od 7,4 Richtera rušio zgrade, ima mrtvih i nestalih. Stradale i ambasade 