Za nove generacije
Arijana Turković: Doktori nauka i magistri rade minorne poslove za koje se nisu školovali ili su nezaposleni
Istakla je da moramo raditi na povezivanju poslodavaca sa studentima, kroz projekte studentskih plaćenih praksi gdje bi nove generacije pripremili za tržište rada i tako im dali iskustvo koje će im pomoći da nakon završetka studija konkurišu na pozicije za koje su se školovali
Arijana Turković, nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ispred političkog pokreta Za nove generacije, upozorava na rezultate ankete koje je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine o radnoj snazi u našoj zemlji.
Turković se pita kakvu poruku šaljemo mladim generacijama i da li su sretni radeći poslove za koje se nisu školovali, te zašto su nam mladi ljudi s magisterijem ili doktoratom većinom nezaposleni?!
Anketa je pokazala da u Bosni i Hercegovini dominira broj zaposlenih muškaraca, dok je broj zaposlenih žena manji.
Zaposleni su većinom mladi ljudi u godinama od 25 do 49 godina, a drastično je manji broj zaposlenih u grupi od 50 do 60 godina.
Anketa je također pokazala da su radno sposobni i aktivni oni koji imaju završeno srednje obrazovanje, dok je manji broj uposlenih s visokom stručnom spremom, fakultetom, magisterijem ili doktoratom.
Čak 57,2% zaposlenih radi u uslužnim djelatnostima nakon čega slijedi industrija i građevinarstvo, gdje radi 35,9% zaposlenih.
Turković smatra da iako smo kao zemlja mlade ljude fizički opteretili i postavili na poslove uslužnih i građevinskih djelatnosti, te tako limitirali njihove sjajne i kreativne kapacitete, jasno je za one koji žele da vide i čuju, da mladi ljudi žele više, te da žele da rade poslove za koje su se obrazovali.
“Prioritet našeg djelovanja u Parlamentu Federacije BiH će biti institucionalna podrška nevladinom sektoru u segmentu preporuka i zahtjeva za implementiranje Zakona o mladima FBiH. Do sada smo imali praksu da su pojedine institucije bile zaokupljene nekim manje važnim stvarima, dok Bosnu i Hercegovinu napušta veliki broj mladih osoba i dok ista bilježi sve lošije statističke podatke kada je u pitanju položaj mladih”, kazala je Turković.
Istakla je da moramo raditi na povezivanju poslodavaca sa studentima, kroz projekte studentskih plaćenih praksi gdje bi nove generacije pripremili za tržište rada i tako im dali iskustvo koje će im pomoći da nakon završetka studija konkurišu na pozicije za koje su se školovali.
“Moramo aktivnije koristiti posebne linije pomoći EU za projekte samozapošljavanja mladih, start-up biznisa i za jačanje ženskog poduzetništva. Neophodno je napraviti model koji će ubrzati procedure za otvaranje, vođenje i zatvaranje preduzeća u FBiH.
Novim generacijama uz to trebamo omogućiti stručnu, administrativnu i konsultativnu podršku kroz model biznis inkubatora ravnomjerno raspoređenih na teritoriji cijele Federacije BiH, u saradnji s nižim nivoima vlasti”, navodi Turković.
Dodaje da je porazna činjenica da Ministarstvo za mlade i mlade porodice ne postoji na nivou FBiH, a s obzirom na velike administrativne troškove pokretanja novih ministarstava, jedno od rješenja može biti da isto bude u sklopu jednog od već postojećih.
“Programi koji su nam neophodni za obrazovanje novih IT genijalaca, moraju biti dio svake strategije na svim nivoima vlasti. Nova Vlada Federacije BiH mora kreirati poseban fond u svojim budžetima za projekte rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih porodica.
Prijedloga i uspješnih praksi u regionu je mnogo, pred nama je ozbiljan posao, ali radom za nove generacije možemo napraviti razliku i sigurna sam, za nekoliko godina, promijeniti statističke podatke i izgraditi imidž BiH kao zemlje kvalitetnog, a ne jeftinog kadra”, zaključila je Turković.