ArcelorMittal Zenica ponovo ucjenjuje radnike i Vladu FBiH

ArcelorMittal ne može držati radnike kao taoce, ne može držati vladu kao taoce i ne može držati građane gradova u kojima su tvornice taoce. Vlada mora odlučiti je li s radnicima ili s multinacionalnom kompanijom koja do danas nije zajamčila proizvodnju, otpuštala je radnike, izložila riziku industriju čelika, okoliš te zdravlje i sigurnost radnika. Vlada mora preuzeti odgovornost da kaže dosta tome što je tiraniziraju multinacionalne kompanije, piše Žurnal.info.

Navedeni citat nije izgovoren u Bosni i Hercegovini. Izrekao je ovo Michele De Palma, glavni sekretar Saveza metalurških radnika Italije. Povod su dešavanja oko firme „Ilva“ najveće za proizvodnju čelika u Italiji i jedne od najvećih u Evropi. Dio je kompanije „Acciaierie di Italia“ koja je 62% u vlasništvu ArcelorMittala SA.

Nezadovoljni upravljanjem ArcelorMittala i zabrinuti stalnim ucjenama oko budućnosti fabrike, ovaj savez tim povodom organizuje 23. novembra generalni štrajk.

ŠTRAJK U ZENICI?

Za 20. novembar generalni štrajk najavio je i Samostalni Sindikat radnika kompanije ArcelorMittal Zenica. Sindikat u ime radnika traži potpisivanje pojedinačnog kolektivnog ugovora za ovu i narednu godinu uz povećanje plata i naknada. Štrajk je najavljen početkom oktobra. Iste zahtjeve upravi kompanije uputili su i prije pola godine, a nakon toga iz ArcelorMittala su najavili da će poslati 2000 radnika na prinudni odmor „zbog teške situacije i smanjene prodaje“.

I sada je slična situacija. Nakon posljednjeg zahtjeva sindikata i najave štrajka, uprava ArcelorMittala je odlučila da privremeno obustavi proizvodnju „zbog loših uslova koji vladaju na tržištu čelika“.

„Uslovi potražnje značajno su se pogoršali u drugoj polovini 2023. godine, a očekuje se da će se ovaj negativni ciklus nastaviti. ArcelorMittal Zenica namjerava nastaviti sa normalnim radom čim dođe do oporavka potražnje na nivou koji omogućava održivo poslovanje“, saopšteno je iz ove kompanije.

Kako saznaje Žurnal, uprava kompanije je u pregovorima sa sindikatom posljednjih dana tražila da i sindikat vrši pritisak na federalnu vladu kako bi ishodovali nove povlastice, što su sindikalci odbili.

Prvobitna odlučnost sindikalaca za štrajk je potom u posljednja 24 sata splasnula. Bila su različita mišljenja o potrebi i svrsi njegovog organizovanja u danima kada pogoni ionako ne rade, pa je konačna odluka odgođena za nedjelju 19. novembra. U petak u popodnevnim satima, netom prije sjednice Skupštine koja je trebala verifikovati konačnu odluku o štrajku 20.11. uprava ArcelorMittala dostavlja nešto uvećanu ponudu za potpis novog kolektivnog ugovora, ali samo u dijelu isplate toplog obroka (sa 5 na 6,5 KM) i regresa (50% plate) te nešto što je nazvano bajramlukom vrijednosti 100 KM.

No, pregovor o koeficijentu za uvećanja plaće, prema prijedlogu AM prolongira se za februar naredne godine. U suštini, ArcelorMittal daje “mrvice” i neizvjesno povećanje plate. Prema dosadašnjem iskustvu biće to samo novo odlaganje onoga što vlasnici nazivaju uvećanim troškom, odnosno platom radnika.

Inače, ucjene, pritisci, prijetnje zatvaranjem pogona i otpuštanjem radnika konstanta su djelovanja ArcelorMittala u Zenici od preuzimanja fabrike 2004. godine. Ovaj najnoviji iniciran je ne samo zahtjevima radnika za veće plate nego i najavama Elektroprivrede BiH da će povećati cijene električne energije za privredne korisnike.

ArcelorMittal, kojom upravlja indijski magnat Mittal Lakshmi, konstantno ima tretman možda i najpovlaštenijeg kupca električne energije, nafte i transporta željeznicom. To mu obezbjeđuje dodatnu zaradu koja je itekako velika, ne samo za bosanskoghercegovačke prilike. Navodi iz kompanije kako se zbog lošeg stanja na tržištu i gubitaka pogoni zatvaraju i u nekim evropskim zemljama nemaju utemeljenje kada je Zenica u pitanju.

Podaci o negativnom poslovanju u ovdašnjoj fabrici su jednostavno netačni, jer je u pitanju samo manja dobit u određenom kvartalu, a nikako gubitak. ArcelorMittal je za 2021. i 2022. godinu imao ukupnu dobit od 240 miliona maraka!

Uporedo, prekid proizvodnje u Zenici imaće posljedice i po Prijedor, gdje ArcelorMittal posjeduje tamošnji Rudnik željezne rude, koji isto tako pozitivno posluje, za posljednje dvije godine imao je 15 miliona maraka dobiti.

STALNE PRIJETNJE ZATVARANJEM FABRIKE

Kada je prije dvije godine iz Elektroprivrede BiH najavljeno da će morati povećati cijenu električne energije, iz ArcelorMittala su odmah zaprijetili zatvaranjem fabrike argumentirajući kako je sve u svijetu poskupjelo samo je cijena čelika snižena! Podsjetimo se kako je i prethodnih godina ArcelorMittal ucjenjivao prilikom bilo kakve najave štrajka ili traženja povećanja plata.

„U slučaju da dođe do štrajka isporuka toplotne energije će biti prekinuta, a projekat Toplana Zenica obustavljen“, zaprijetio je prije dvije godine tadašnji generalni direktor “ArcelorMittala” Nikhil Mehta.

Prema navodima sindikalnih povjerenika, tadašnji mjesečni prihod ArcelorMittala bio je dovoljan za četvorogodišnju platu zaposlenih, no ipak nisu željeli povećati platu ni za marku!

Kada je 2018. godine Evropska Unija najavila uvođenje zaštitnih mjera za uvoz jeftinog čelika iz Kine, jer im je zabranjen izvoz u SAD, ArcelorMittal je od domaćih institucija zatražio zaštitu kako ne bi reducirao broj radnika. Pri tome su prešutjeli da zenički ArcelorMittal ne izvozi čelik u SAD, da se mjere EU odnose na Kinu, te da je tada cijena čelika na svjetskom tržištu udvostručena!

Može se reći da je kapitalizam kao takav humana kategorija u odnosu na način poslovanja ArcelorMittala. Samo su naivni mogli pomisliti da će za razliku od njihove rigidne eksploatacije diljem planete, poslovanje u Bosni i Hercegovini biti puno „merhametluka“.

No, nisu samo oni krivci, jer su jednostavno naviknuti da im federalne vlasti daju svakojake ustupke, od povlaštenih cijena energenata i prevoza do zanemarivanja obaveza iz kupoprodajnog ugovora, naročito onih koji se odnose na ekologiju, odnosno ugradnju filtera. I u tom dijelu su se proteklih godina iz ArcelorMittala stanovnici Zenice naslušali brojnih neistina.